Nacrt Zakona o radu FBiH u posljednje vrijeme uzrokuje velike debate. U ovom tekstu dajemo detaljam pregled šta se dešavalo sa tim aktom u posljednje 4 godine. Zakon se u medijima pominje od momenta kada je Vlada FBiH je na 16. sjednici (24.08.2011.) razmatrala Prednacrt integralnog teksta zakona o radu i odlučila da tekst zakona prvo treba biti upućen u Ekonomsko – socijalno vijeće za teritorij FBiH, koje je prihvatilo Prednacrt zakona na sjednici održanoj 25. oktobra 2011. godine.
Vlada FBiH je na 30. sjednici, koja je održana 22.12.2011. godine, uputila Nacrt Zakona o radu u parlamentarnu proceduru. Predstavnički dom je na 11. sjednici, održanoj 25.01.2012. godine, usvojio Nacrt Zakona i odredio dvomjesečnu javnu raspravu o ovom nacrtu. Dom naroda je također, na 9. sjednici održanoj 07.03.2012, usvojio nacrt Zakona, te odredio javnu raspravu o istom. Vlada je istakla da ovaj zakonski projekat uvažava obaveze preuzete nizom domaćih i međunarodnih dokumenata koji reguliraju oblast rada i zapošljavanja. U skladu s tim, njime su predložena normativna rješenja koja imaju za cilj ostvarivanje većeg stepena socijalne pravde i bolju prevenciju i zaštitu od svakog oblika diskriminacije zaposlenih, kao i osoba koje traže zaposlenje. Predloženim rješenjima osigurava se pojačan inspekcijski nadzor nad primjenom propisa o radu i daju veće ovlasti inspektorima rada koji taj nadzor provode u borbi protiv zapošljavanja u neformalnom sektoru.
Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, održanoj 19.6.2012. godine, ESV je raspravljalo o Nacrtu zakona o radu. U zapisniku sa sjednice navodi se da predstavnici poslodavaca smatraju da tekst Nacrta predstavlja određeni napredak, ali s obzirom na članove Nacrta koji uvode nova opterećenja za poslodavce, a koja se odnose na plaćanje otpremnine, ljekarskih pregleda, noćnog rada, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, bolovanja za trudnice i sl, potrebno je napraviti dodatne konsultacije i usaglašavanja sa predstavnicima Sindikata i Vlade.
Predstavnici Sindikata su izjavili da u Nacrtu zakona o radu treba da postoji jasna definicija poslodavca, rješenje za problem vakuuma koji nastaje prestankom važenja kolektivnih ugovora do donošenja novih, utvrđena obaveza poslodavca da u slučaju otkaza ugovora o radu radniku isplati sva potraživanja, posebno obrađeno pitanje kolektivnih ugovora i na koga se odnose, te predviđen jak inspekcijski nadzor.
Predstavnici Vlade i Sindikata složili su se s prijedlogom za zajedničko rješavanje primjedbi Nacrta. Ekonomsko-socijalno vijeće je zaključilo da se socijalni partneri sastanu 25.06.2012. godine u prostorijama Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i usaglase neusaglašene stavove kako bi se Nacrt Zakona o radu što hitnije uputio prema Vladi FBiH radi utvrđivanja Prijedloga i upućivanja u parlamentarnu proceduru.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović sastao se 10.10.2012. godine sa predsjednikom Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) Ismetom Bajramovićem i potpredsjednicima Avadom Bahtom i Salihom Krušćica. Na sastanku je razgovarano o nekoliko setova zakona koji se trebaju usvojiti u najkraćem mogućem roku, prije svega Zakon o uvezivanju radnog staža, Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o izvršnom postupku, Zakon o stečaju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima i dr. Na kraju sastanka dogovoreno je da će se, u najkraćem mogućem roku, održati sastanak Kolegija Doma naroda na ovu tematiku, te zajednički sastanak kolegija oba doma Parlamenta FBiH sa rukovodstvom Saveza samostalnih sindikata BiH.
Na 68. sjednici Vlade Federacije BiH, 14.11.2012., utvrđen je Prijedlog zakona o radu, koji možete preuzeti na ovom linku. U saopštenju sa sjednice navodi se da je, u skladu sa zaključcima oba parlamentarna doma, o Nacrtu zakona obavljen javna rasprava i date su primjedbe, prijedlozi i sugestije koje su se odnosile na jasniju i precizniju formulaciju pojedinih odredbi i koje doprinose poboljšanju teksta prihvaćene i ugrađene u tekst Prijedloga zakona. Prihvaćeni su zahtjevi da se u odredbama koje reguliraju primjenu najpovoljnijeg prava izbriše tekst koji je davao mogućnost da se kolektivnim ugovorom utvrde nepovoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom. U cilju bolje zaštite mladih radnika koji se prvi put zapošljavaju u svojstvu pripravnika, prihvaćen je prijedlog da se poslodavac i pripravnik mogu dogovoriti o većem iznosu plaće od iznosa utvrđenog u članu 32. stavak 3. Zakona. Prihvaćena je i sugestija da se, radi mogućih zloupotreba, umjesto pojma volonterskog rada, predvidi mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
U saopštenju se također navodi da ovaj zakonski projekat uvažava obaveze preuzete nizom domaćih i međunarodnih dokumenata koji reguliraju oblast rada i zapošljavanja, kao što su 68 konvencija Međunarodne organizacije rada koje je verificirala naša zemlja, Evropska socijalna povelja i Zakon o ravnopravnosti polova u BiH, a harmoniziran je i sa evropskim principima i standardima radnog zakonodavstva. U skladu s tim, njime su predložena normativna rješenja koja imaju za cilj ostvarivanje većeg stepena socijalne pravde i bolju prevenciju i zaštitu od svakog oblika diskriminacije zaposlenih, kao i osoba koje traže zaposlenje. Osigurava se pojačan inspekcijski nadzor nad primjenom propisa o radu i daju veće ovlasti inspektorima rada koji taj nadzor provode u borbi protiv zapošljavanja u neformalnom sektoru (rad na crno).
Zakonom se definira pojam radnika i poslodavca, ugovora o radu kao pravnog osnova radnog odnosa i primjene najpovoljnijeg prava za radnika, diskriminacija u odnosu na uvjete zapošljavanja, uvjete rada i prava iz radnog odnosa, obrazovanje i usavršavanje, te otkazivanje ugovora o radu. Zabranjuje se uznemiravanje, seksualno uznemiravanje, nasilje na osnovu spola i specifičan oblik uznemiravanja na radnom mjestu (mobing) i predviđa dužnost poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla i osigura uvjete rada kojima se eliminiraju mogućnosti bilo kojeg oblika diskriminatorskog ponašanja i uznemiravanja.
U saopštenju Vlade navodi se da će tekst Prijedloga zakona, prije upućivanja u parlamentarnu proceduru, razmotriti i Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju FBiH.
Na sjednici ESV održanoj 11.12.2012. godine, ali na njoj nije bilo konkretnih zaključaka o prijedlogu. Na sjednici ESVodržanoj 02.07.2013., na zahtjev delegacije sindikata, Vijeće nije razmatralo inicijativu UPFBiH o nastavku pregovora sa SSSBiH u vezi sa Općim kolektivnim ugovorom za FBiH, kao ni informaciju o rezultatima pregovora socijalnih partnera u vezi sa spornim odredbama Prijedloga zakona o radu, dok je šef delegacije poslodavaca izjavio da su pregovori praktično završeni u momentu kada je Vlada utvrdila Prijedlog zakona o radu.
Problemi sindikata izloženi su u saopštenju koje je Predsjedništvo Glavnog odbora SSSBiH objavilo nakon svoje 27. redovne sjednice, održane 01. oktobra 2013. godine. Na ovoj sjednici se raspravljalo o najznačajnijim aktivnostima vezanim za izradu Zakona o radu, te je navedeno da su sindikati prihvatili da se uključe u proces izmjena Zakona o radu još 2008. godine, jer je postojala potreba da se u Zakonu o radu uvrste odredbe o mobingu i reprezentativnosti, ali nisu smatrali da postoji potreba za usvajanjem novog zakona. Ocijenjeno je da je, u ovom procesu, do početka septembra 2012. godine postojao korektan odnos između socijalnih partnera, što je rezultiralo usaglašenim stavovima i prihvatljivim kompromisnim rješenjima. Međutim, u novembru 2012. godine, Vlada FBiH i Udruženje poslodavaca FBiH su usvojili drastične promjene sadržaja Nacrta zakona o radu, bez konsultacija sa SSSBiH, iako je Vlada FBiH na sjednici održanoj u novembru 2012. godine konstatovala da su promjene u sadržaju Nacrta zakona o radu usaglašene sa SSSBiH. Nakon toga je Nacrt pretvoren u formu Prijedloga zakona o radu, koja je potpuno neprihvatljiva za Savez samostalnih sindikata BiH, odnosno za radnike i radnice u Federaciji BiH. Predsjedništvo SSSBiH je u saopštenju navelo da je SSSBiH bio upoznat sa sadržajem izmjena tek na sjednici ESV koja je uslijedila i ocijenio da se radi o izmjenama koje umanjuju prava radnika/ca, naročito odredbe o prestanku važenja kolektivnih ugovora u roku od šest mjeseci od donošenja Zakona o radu u slučaju njihovog neusaglašavanja, ali i brojne druge odredbe. U saopštenju se navodi da su sve aktivnosti koje su uslijedile bazirane na pokušajima druga dva socijalna partnera da SSSBiH prihvati da pregovara o tako izmijenjenom i neprihvatljivom Prijedlogu zakona o radu, zbog čega svi naredni pregovori nisu uspjeli.
Sljedeća sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, održana je 08.10.2013.,na kojoj je razmatranje Informacije o rezultatima pregovora socijalnih partnera o spornim odredbama Prijedloga zakona o radu i Informacije o raspravi delegacije poslodavaca i sindikata u vezi Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju FBiH skinuto s dnevnog reda, jer je zaključeno da će delegacije socijalnih partnera dan kasnije održati sastanak o ovim pitanjima. Član delegacije poslodavaca u ESV-u Mladen Pandurević izjavio je prije početka sjednice da su prethodno delegacije poslodavaca i sindikata postigle kompromis u vezi sa spornim odredbama Prijedloga zakona o radu i Općeg kolektivnog ugovora za teritorij FBiH. Predsjednik delegacije Saveza samostalnih sindikata BiH u ESV-u Ismet Bajramović naglasio je da oni ostaju pri stavu da u kolektivnom ugovoru bude zadržana definicija osnovne plaće, budući da ona može biti definirana ugovorima granskih sindikata kroz definiranje koeficijenta.
Deset dana nakon održavanja sjednice, Predsjedništvo Glavnog odbora Saveza samostalnih sindikata tražilo je od Vlade FBiH da Prijedlog zakona o radu FBiH stavi van snage i vrati ga u formu nacrta, najkasnije do 4. novembra iste godine, te najavilo da će se do tada prekinuti svi pregovori u vezi sa Zakonom o radu. Najavljeno je i da će, ukoliko Vlada FBiH ne odgovori pozitivno na ovaj zahtjev, Savez samostalnih sindikata BiH na sjednici Glavnog odbora, zakazanoj za 4. novembar, donijeti odluku o organizovanju masovnih protesta radnika pred zgradom Vlade FBiH. Nasjednici održanoj 4. novembra 2013. godine, Glavni odbor Saveza samostalnih sindikata BiH formirao je tim Saveza samostalnih sindikata BiH za pregovore sa socijalnim partnerima o Zakonu o radu Federacije BiH, te je ponovljeno da će pokrenuti proteste ukoliko Vlada Federacije BiH utvrdi Prijedlog Zakona o radu i uputi ga u parlamentarnu proceduru bez pregovora sa Savezom samostalnih sindikata BiH, ili utvrdi rješenja koja Savez samostalnih sindikata BiH ne prihvati jer se njima smanjuju prava zaposlenih.
07.11.2013. godine, kabinet predsjednika SSS BiH poslao je obavijest Samostalnim sindikatima grana i djelatnosti, članicama Saveza samostalnih sindikata BiH i Kantonalnim odborima Saveza samostalnih sindikata BiH, u kojoj se navodi da je delegacija Saveza samostalnih sindikata BiH tražila od premijera i ministra rada i socijalne politike objašnjenje o najnovijim izmjenama prijedloga Zakona. U saopštenju se navodi da im je odgovoreno da se izmjene vrše na zahtjev Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, kao preduslov za dobijanje četvrte tranše kredita MMF (Stand by aranžman) i da bi zakon morao biti usvojen do 31.12.2013.godine. Navodi se, također, da je usmeno dogovoreno da se Savezu samostalnih sindikata BiH dostavi tekst zakona čim isti bude sačinjen i da pregovori traju 15 dana od dana dostavljanja zakona.
Uslijedio je odgovor Vlade FBiH u vidu “Izjašnjenja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u vezi s Prijedlogom zakona o radu – odgovor na stavove Saveza samostalnih sindikata BiH”objavljenog 05.12.2013. godine, u kom je navedeno da se “U javnim istupima predstavnika Sindikata neutemeljeno, neargumentirano i tendenciozno navodi da su prava radnika utvrđena novim Zakonom o radu umanjena, da su neka ranije stečena prava ukinuta i sl., što stvara atmosferu nepovjerenja i neuvažavanja, što ne može biti osnov za ozbiljne i kvalitetne pregovore”, te da sindikati “odbijaju bilo kakve pregovore i nastoje zadržati postojeće stanje koje je, bez svake sumnje, neodrživo”.
U februaru 2014. godine, Federalni ministar finansija Ante Krajina potvrdio je da je novi Zakon o radu jedan od “zadataka” postavljenih od strane MMF-a, dok je Federalni ministar rada i socijalne politike Vjekoslav Čamber izjavio da je Vlada zauzela stav da u parlamentarnu proceduru neće slati prijedlog zakona bez stava sindikata, bez dogovora sa socijalnim partnerima. Udruženje poslodavaca ostalo je pri stavu da se novim zakonom mora ograničiti trajanje kolektivnog ugovora, koji je za sindikate neprihvatljiv.
Prijedlog Zakona o radu se nije našao u parlamentarnoj proceduri i dalje nepoznato da li će i u kom obliku biti usvojen.
Nakon Zaključaka Savjeta za spoljne poslove EU iz aprila 2014. i njegovog poziva na proširenje programa između EU i BiH, EUSR je organizovao veliku konferenciju na temu ekonomskog oporavka Bosne i Hercegovine, koja je održana 26. i 27. maja 2014. godine. Forum za prosperitet i zapošljavanje okupio je predstavnike vlasti, poslodavaca i radnika zajedno s međunarodnim i domaćim ekonomskim stručnjacima i bh. građanima koji poznaju procese poslovanja i stvaranja novih radnih mjesta. Na konferenciji su predložene konkretne i hitne mjere za rješavanje problema nezaposlenosti i korupcije, vraćanje ulaganja u poslovanje u BiH, te postizanje pravednijeg i učinkovitijeg sistema socijalne zaštite.
Forum je organizovan u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Ambasadom Sjedinjenih Američih Država.
Ovi prijedlozi su sada razrađeni u okviru Sporazuma za rast i zapošljavanje, kao praktičnog plana koji je nedavno predstavljen bh. javnosti, u kojem se navode potrebne mjere za ekonomske reforme i to: smanjenje poreza na rad kako bi se olakšalo zapošljavanje novih radnika; povećanje otvorenost i konkurentnosti tržišta rada kako bi mladi i nezaposleni lakše pronašli zaposlenje i osigurali da se trud isplati; smanjenje zahtjeva i vremena potrebnog za pokretanje poslovanja; usvajanje unaprijeđenog stečajnog okvira za brže restrukturiranje preduzeća; izradu transparentnih i javnih e-registara procedura za pribavljanje dozvola i odobrenja; smanjenje broja povlaštenih penzija i povećanje socijalne pomoći za one u stvarnom stanju potrebe.
Šest prioritetnih reformskih mjera trebaju provesti izabrane vlasti nakon općih izbora u oktobru 2014. godine. Mjere su odobrile međunarodne finansijske institucije i Europska unija, koji su u potpunosti predani pružanju podrške u njihovoj provedbi i finansijskoj pomoći za ublažavanje njihovih kratkoročnih učinaka.
