Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH iz Naše stranke Dennis Gratz danas će u parlamentarnu proceduru uputiti Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kako bi se prekinula praksa “uklanjanja” sa spiskova zavoda za zapošljavanje onih lica koja u toku mjeseca ostvare 25 posto prosječne plaće.
“Vi sad imate odredbu koja kaže da će se nezaposlenim smatrati oni građani čiji prihod ne prelazi 25 posto mjesečno prosječne plaće u Federacije. Dakle, po tom propisu, zaposlenim se smatraju oni koji ostvaruju primanja iznad 25 posto, a ispod minimalne plate u Federaciji. Tako, trenutna praksa kaže da ljudi koji zarade iznad 208 maraka lete s biroa. Zbog čega, zbog prikazivanja smanjenja broja nezaposlenih, zbog pravljenja ušteda na najugroženijim koji nastoje iznaći osnovna sredstva za život?”, rekao je Gratz.
Po novom prijedlogu, s biroa bi se skidala lica tek kad u posljednjih 12 mjeseci ostvare prihod veći od 12 najnižih mjesečnih plata u Federaciji.
“Dakle, ako u prosjeku mjesečno ne zarađujete više od minimalca, mogli biste ostati na birou. Možda ni ovo rješenje nije idealno, ali je poštenije i spriječiti će Vlast da vas zbog 208 KM skine s biroa da pokaže kako je manje nezaposlenih. Sistem u kojem izgubite prava s biroa za zapošljavanje, zato što ste u jednom mjesecu zaradili novac po osnovu ugovora o djelu naprimjer, nepravedan je i nepraktičan”, smatra Gratz.
On je predložio da se ove izmjene donesu po skraćenom postupku.
“Međutim njihovo usvajanje ovisi o tome koliko će Parlament uopće efikasno raditi u mjesecima pred nama”,- zaključio je Gratz.
Ranko Markuš, rukovodilac YEP-a je još u decembru prošle godine tražio hitnu reakciju u izmjenama na legislativnom okviru. Nezaposleni i neaktivni su najugroženije kategorije i mora im se omogućiti da Ustavom zagarantovana prava (poput zdravstvenog osiguranja), ostvaruju na drugi način. Potrebno je omogućiti da javne službe za zapošljavanje svoje kapacitete usmjere ka osnovnoj misij vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju individualno savjetovanje o tržištu rada. U svakom slučaju dugoročni cilj treba da bude raščišćavanje evidencija gdje bi se trebali nalaziti samo oni koji svakodnevno traže posao. Dokaz prethodnoj tvrdnji najbolje se može vidjeti iz sprovedenih reformi sektora zapošljavanja susjednih država koje su ovaj sistem napustile te svoja zakonodavstva iprakse prilagodile potrebama tržišne ekonomije i tržišta rada pa obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlena osoba ostvaruje u okviru zavoda za zdravstveno osiguranje (Hrvatska) ili prijavom fondu za zdravstveno osiguranje (Crna Gora), a da se službe za zapošljavanje isključivo bave pitanjima posredništva u zapošljavanju, savjetovanjima i drugim podrškama licima koja aktivno traže posao. Jedno od prelaznih rješenja je svakako regulisanje prijave na evidenciju radi ostvarivanja prava, kako je to regulisano u Republici Srpskoj, a za šta se duže vrijeme zalaže YEP, što može biti prelazno rješenje ka ostvarivanju prava neaktivnog dijela radne snage kroz druge mehanizme.
