Da su aktivnosti Projekta zapošljavanja mladih koje se sprovode u saradnji sa entitetskim zavodima na reformi i napređenju njihovog rada strateški ispravne, ukazuje i analiza Business MAGAZINA (autor Enes Plečić) koji u svom ovomjesečnom izdanju detaljno razmatra podatke Ankete o radnoj snazi za 2015.g. u poređenju sa podacima koje zvanično objavljuju entitetski zavodi.
Podsjećanja YEP u svom radu sa entitetskim i kantonalnim zavodima radi na reformi koja se ukratko može svesti na sljedeće aktivnosti; razdvajanje administrativnih i savjetodavnih procesa, obuke i izgradnja kapaciteta zaposlenika, uvođenje sistema za praćenje učinaka i modernih alata u rad službi…sve sa ciljem da se rad ovih institucija od javnog društvenog interesa poboljša, bude efikasniji i efektivniji te kako bi se službe zapravo bavile onim nezaposlenima kojima je zaista potrebna njihova podrška, a ne servisiranjem administrativnih usluga poput zdravstvenog osiguranja.
¨Ukratko, analiza Business Magazina ukazuje da je prema podacima Ankete o radnoj snazi, u 2015. godini, stopa nezaposlenosti u BIH je iznosila 27,7% (25,8% za muškarce i 30, 7% za žene) dok je u istom periodu 2014.g. iznosila 27,5% (25,2% za muškarce i 31,2% za žene). Stopa nezaposlenosti je najviša među mladima u dobi od 15-24 godine i iznosila je 62,3 %. Po ovo istoj metodologiji zvaničnu nezaposlenost i zaposlenost utvrđuju sve države EU, Kanada, Kina, Japan, Rusija i druge širom svijeta.
Anketa o radnoj snazi prema metodologiji Međunaordne organizacije rada utvrdila je da BiH u 2015. godini ima 822. 000 zaposlenih i 315. 000 nezaposlenih osoba, od 1,137. 000 ekonomski aktivnih stanovnika. Istovremeno, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, entitetski zavodi i službe za zapošljavanje kantona, općina i Brčko distrikta BiH u junu 2015 registrirale su 539.612 nezaposlenih osoba i 712.353 zaposlenih, od čega 294.814 žena.
Razlike u podacima zavoda u odnosu na Anektu o radnoj snazi 2015 su drastične. Tako je prema Anketi 109. 467 više zaposlenih nego što prikazuje zvanična statistika, a čak 224.512 manje nezaposlenih nego što ih registriraju entitetski zavodi i službe za zapošljavanje i socijalnu brigu o nezaposlenim osobama.
Stopa tzv. administrativne nezaposlenosti koju registriraju enitetski zavodi za zapošljavanje, iznosila je čak 43% i za 16,3% procenata više nego što je evidentirala Anketa o radnoj snazi.
Kako i zašto razlika u stopama nezaposlenosti od 16, 3%?
Visoka stopa administrativne nezaposlenosti u FBIH je čak 47,7% dok je u RS- bliža anketnoj i iznosi 36, 5% dok je u Brčko distriktu 52,1% .
Iako je i stopa u RS-u visoka ipak odražava realnije stanje nego u Federaciji BIH koja odstupa u odnosu na anketnu sa skoro 20 procenata. Odgovor dijelom leži u boljoj organiziranosti Zavoda RS koji objektivnije vodi evidencije, postoji oštrija kontrola, traže se socijalni podaci, da li negdje radi itd. Kako se vidi iz podataka ruralna kategorija stanovništava je dobro organizovana, a i preduzimaju se mjere da se preko zadruga obezbijedi zdravstveno osiguranje kako bi se smanjio pritisak na zavod i biroe. U FBiH svako ko poželi, ukoliko nema ugovor o radu može se prijaviti na biro i uživati zakonske beneficije, bez obzira na materijalno stanje. Najvažniji benefiit zbog kojeg se nezaposleni prijavljuju na evidencije službi je ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje te se upravo zbog toga stopa nezaposlenosti multiplicira na čak 43 posto.
Hitna reforma tržišta rada
BiH na svim nivoima, hitno treba novo zakondavstvo u sektoru zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih, primjereno tržišnim uvjetima. Niko u EU neće kao osobu bez posla tretirati nekoga ko može da se izdržava od aktivacije vlasitith ili porodičnih materijalnih dobara. Praktično to znači da bi u zavodima i službama za zapošljavanje svi koji se prijavljuju morali imati socijalni karton prema kome se vrši evidencija osoba koje traže posao, a na biroima treba da se nađu osobe koje su ostale bez posla pa im je potrebna savjetodavna podrška, obuke, prekvalifikacije i sl. kako bi se uspješno reintegrisali na tržište rada. Nadalje, na biroima je mjesto onima koji su izašli iz sistema obrazovanja pa im služba nudi usluge posredovanja prema poslodavcima. Ali i ove osobe u slučaju da odbiju zaposlenje koje služba može ponuditi uz uslov da je ponuđeno u skladu sa nivoom njihovog obrazovanja trebaju biti „ brisane“ sa evidencija.
U tome pogledu, valjalo bi osigiruati da se svaki oglas i zahtjev za radna mjesta od strane poslodavca na neodređeno i određeno vrijeme, pa i ugovor o djelu , zakonski mora prvo dostaviti službama za zapošljavanje uporedo sa objavom u javnim medijima ili privatnim agencijama za zapošljavanje, u protivnom, službe će izgubiti tržišnu utrku sa privatnim agencijama.
Bez novog zakondavstva u sektoru zapošljavanja, koji će omogućiti fleksibilniju evidenciju svih zaposlenih i rigorozniju kontrolu nezaposlenih, teško će opstati i postojeći sistem penzionog i indvalidskog osiguranja pa je prema procjenama koje prave entiteski zavodi PIO/MIO govore da bismo sa 822.000 zaposlenih prema Anketi, mogli riještiti trenutne probleme isplate penzija, pod uslovom da se smanji rad nacrno što u velikoj mjeri ovisi i od službi za zapošljavanje.“
Računica je prilično jednostavna – Ako pretpostavimo da, na primjer polovina od broja nezaposlenih (prema Anketi o radnoj snazi taj broj je 224.512) zapravo radi, i ako bi zaposleni kojih je prema istoj metodologiji 109.467 više u odnosu na podatke entitetskoh zavoda, plaćali poreze i doprinose, što zapravo i čine svi ostali zaposleni i društveno odgovorni građani u BiH, ne samo da ne bi bilo problema sa isplatama penzija nego bi i zdravstveni sistem i obrazovne institucije pružale bolje usluge, a BiH bi imala daleko bolji ugled nego što je to sada slučaj.
Cijeli tekst Business MAGAZINE ( br. 220, 14 septembar 2015.g.)
