Jučer je obznanjeno da FBiH nije potpisala Pismo namjere prema MMF, što je uslov za dobijanje kredita, ali javnost nije upoznata šta piše u tom Pismu. Premijer FBiH Fadil Novalić nije mogao potpisati Pismo namjere imajući u vidu da su sredstva MMF-a namijenjena za provođenje nužno potrebnih socijalnih i ekonomskih reformi na koje su se obavezali svi nivoi vlasti u BiH, ali su započeti pozitivni procesi zaustavljeni, saopšteno je iz kabineta premijera. Novalić, kao član Fiskalnog savjeta, nije potpisao Pismo namjere prema MMF-u za odobravanje Proširenog aranžmana “jer se u okviru svog mandata i u programu rada Vlade obavezao da će sprovoditi ekonomske reforme usmjerene na ekonomski oporavak zemlje i njenu dugoročnu stabilnost”.
Iako se nedobijanje kredita prebacilo na politički teren, prema onom što stoji u pismu namjere vidi se da su vlasti, osim na poznate, pristale i na neke nepoznate i bolne reforme: U narednom periodu možemo očekivati povećanje dobi za penzionisanje, smanjenje poticaja za poljoprivredu, ukidanje poticaja za izvoznike. Tekst pisma donosimo u njgovom integralnom obliku i možete ga preuzeti.
Vlade RS, FBiH i Savjet ministara su se obavezale da će postepeno smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, uz zabranu povećanja plata do kraja juna 2017.godine. Planirano je i smanjenje vlada na svim nivoima, što bi trebalo značiti da će se određena ministarstva na kantonalnim, entitetskim i državnom nivou ukinuti. Istovremeno, stopa obaveznih doprinosa u cijeloj BiH trebalo bi da bude manja od 2017. godine. Novac koji socijalni fondovi izgube na taj način biće nadomješten oporezivanjem svih izvora prihoda po osnovu rada, uključujući naknade.
U cilju kontrole naplate poreza i doprinosa bila bi formirana jedinstvena baza poreskih obveznika u cijeloj BiH, kojoj će se moći pristupiti iz bilo koje poreske uprave.
Do kraja godine trebalo je da bude poznat plan za restrukturisanje „Željeznica RS“, a bio bi ukinut i porez za poplavljene koga plaćaju radnici i poslodavci u Srpskoj. Morala bi da bude usvojena strategije za rješavanje problema svih preduzeća u državnom vlasništvu koja proizvode gubitke. Njihova sudbina će biti riješena restrukturisanjem ili likvidacijom. Do kraja jula ove godine će se prodati državni udjeli u preduzećima Bosnalijek i Sarajevo osiguranje, dok se Fabrika duhana Sarajevo i Aluminij Mostar planiraju prodati do kraja marta 2017.godine. Druga preduzeća kao što su Energoinvest i Energopetrol planiraju se prodati do kraja 2017.godine. Za BH Telecom i HT Mostar će se još razgovarati da li će se dionice prodavati.
Pored ovog Pisma, Vlada nije donijela odluku vezano za kredit Svjetske banke čiji je cilj da se poveća zaposlenost i formalno zaposlenje u privatnom sektoru odabranih grupa registrovanih nezaposlenih lica, kao i da se ojačaju javne službe za zapošljavanje. Projekat bi se sastojati od tri komponente – podrška aktivnim mjerama zapošljavanja, jačanje službe za zapošljavanje i podrška sistemu upravljanja i nadzora usluga zapošljavanja. Prema prijedlogu Svjetske banke reforma koju bi trebale sprovoditi javne službe za zapošljavanje je detaljno usaglašena sa “Reformskim paketom” koji provodi Vlada Švajcarske u okviru Projekta zapošljavanja mladih (YEP).
