Raditi po zakonu je postalo “nepopularna mjera”, a službe za zapošljavanje su postale službe za zdravstveno osiguranje

Zbog velikog interesa posjetilaca našeg portala za vijest o brisanju 2,300 osoba sa evidencije Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, o kojem smo opširnije pisali u članku pod nazivom “MOŽE LI OSOBA SA 40.000 KM PRIHODA ZAISTA BITI NEZAPOSLENA?” objavljujemo zakonski osnov za takav potez JUSZZKS, koji se temelji na ZAKONU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU U ZAPOŠLJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH OSOBA (Službene novine Federacije BiH, broj 22, 06.04.2005), drugim riječima na način kako je postupila JUSZZKS, po zakonu bi trebale postupiti sve kantonalne službe u FBiH.

Nezaposlenom osobom, u smislu ovog zakona, smatra se osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu a koja:

1. nema registrirano privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu;
2. nema registriran obrt;
3. se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću;
4. nije uživalac penzije prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
5. nije redovan učenik ili student;
6. ostvaruje prihod po bilo kom osnovu, ukoliko njihov prihod ne prelazi mjesečno 25% prosječne plaće u toku prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
7. aktivno traži posao.

Smatra se da nezaposlena osoba aktivno traži posao ako:

• se redovno javlja službi za zapošljavanje;
• podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i konkurse;
• pridržava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije.

Služba za zapošljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba:

• zasnuje radni odnos;
• odbije odgovarajući posao;
• bude zatečena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rješenja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju;
• registrira privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu u visini određenoj u članu 3. stav 2. ovog Zakona;
• registrira obrt ili ostvari prihod po bilo kom osnovu u visini prethodno navedenoj;
• primi novčanu naknadu u visini prethodno navedenoj;
• počne se baviti poljoprivrednom djelatnošću;
• ispuni uvjete za penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
• stupi na odsluženje vojnog roka;
• stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, zaštitne ili vaspitne mjere u trajanju dužem od šest mjeseci;
• navrši 65 godina života;
• odbije uključiti se u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirala i snosi troškove služba za zapošljavanje u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje;
• ne javi se službi za zapošljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti službu za zapošljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja;
• ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla;
• odjavi se sa evidencije;
• postane redovan učenik ili student.

Službe za zapošljavanje su javne ustanove, a njihovi rukovodioci su odgovorni za sprovođenje zakona. Zbog toga je postupanje po zakonu jedino kako mogu postupiti, a ustavom zagarantovana prava građani trebaju dobijati bez obzira na njihov status po pitanju zaposlenosti. Upravo nesprovođenje zakona je dovelo službe za zapošljavanje u poziciju u kojoj malo znaju o svojim klijentima, dok je saradnja sa poslodavcima potpuno nerazvijena, a zajedno sa njom i posrednička funkcija, koja je suština njene svrhe. Danas je služba za zapošljavanje, služba za zdravstveno osiguranje.

Zbog toga je neophodno da se krene u snažne zakonske reforme u oblasti zapošljavanja, koje će obuhvatiti ovo pitanje, ali i pitanje zdravstvenog osiguranja ukoliko su osobe angažovane po ugovorima o radu, te omogućavanje registrovanja socijalnih preduzeća. Također je neophodno regulisati tržište free lancera, gdje BiH bilježi značajan rast, ali i rad u međunarodnim organizacijama.