U organizaciji Federalnog zavoda za zapošljavanje, uz podršku Ambasade Republike Austrije i Projekta zapošljavanja mladih (YEP) koji finansira Ambasada Švicarske, u Sarajevu je 16.4.2018. godine održana konferencija „Savremeni izazovi na tržištu rada“ .
Osnovni cilj Konferencije je bio da okupi predstavnike poslodavaca, javnih službi za zapošljavanje, akademske zajednice i vladinih institucija na jednom mjestu kako bi detektirali ključne probleme u vezi sa ponudom i potražnjom na tržištu rada, te predstavili primjere dobrih praksi u omogućavanju sticanja potrebnih i traženih znanja i vještina na tržištu rada, te različite aspekte uticaja novih tehnologija na tržištu rada.
U okviru prve konferencije u organizaciji Federalnog zavoda za zapošljavanje održana su dva panela: Tražena znanja i vještine na savremenom tržištu rada – izazov za poslodavce i Uticaj novih tehnologija na tržištu rada u okviru kojih su kompetentni panelisti podijelili svoja iskustva i stavove u vezi sa predmetnom tematikom.
Na otvaranju Konferencije, prisutnima su se obratili premijer Federacije BiH Fadil Novalić i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, te direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar, koji su iznijeli podatke o izvršenim reformskim aktivnostima i najavili nove aktivnosti u oblasti rada i zapošljavanja.
Na prvom panelu učešće su uzeli prof.dr. Vjekoslav Domljan, predsjednik Ekonomskog savjeta Vlade Federacije BiH, Sarajevo School of Science, Helene Sengsbratel, predstavnica Zavoda za zapošljavanje Austrije, Seid Fiuljanin, projekt menadžer i menadžer ljudskih resursa Prevent grupacije i Akademije TAKT i Suhad Ećo, direktor Inside by Ećo i predsjednik Asocijacije drvoprerađivača BiH. Moderator panela je bio Omer Korjenić, rukovodilac Sektora za zapošljavanje.
U okviru ovog panela istaknuta je važnost kreiranja lanaca vrijednosti u kojima bi vodeći faktor bile velike izvozne kompanije koje proizvode i nude visoko kvalitetne i sofisticirane proizvode i usluge, a oko kojih bi se razvijala mala i srednja preduzeća. Zaključeno je da je potrebno stvarati adekvatan poslovni ambijent i „oaze“ koje bi bile pogodne za osnivanje i razvoj poslovnih djelatnosti. Napomenuto je da postoji izražena potreba za jačim uvezivanjem obrazovnog i poslovnog sektora, zatim za izdvajanjem značajnijih sredstava za naučna istraživanja i razvoj, kao i za osnivanjem centara izvrsnosti, te organiziranjem sajmova zanimanja.
Da bi se sačuvala radna snaga tj. smanjila emigracija istaknuta je potreba za smanjenjem obaveznih doprinosa što bi dovelo do povećanja plaća, te je zaključeno da je potrebno realizirati aktivnosti na privlačenju diaspore u cilju poboljšanja njihovih poslovnih aktivnosti u Bosni i Hercegovini, prenosu znanja i investicija.
U kontekstu iznošenja podataka o najtraženijim zanimanjima prema rezultatima istraživanja tržišta rada kroz anketiranje poslodavaca u organizaciji Federalnog zavoda za zapošljavanje, zaključeno je da postoji potreba za djelovanjem javnih službi za zapošljavanje kroz realizaciju programa pripreme za rad i stručnog osposobljavanja nezaposlenih osoba kako bi se premostio jaz između ponude i potražnje zbog nedostatka znanja i vještina kod radne snage, a za kojima su potrebu iskazali poslodavci. Zaključeno je da otežavjuću okolnost predstavlja i činjenica da oko 30% nezaposlenih osoba spada u nekvalifikovane i da je niska stopa aktivnosti radne snage.
Prezentiran je i koncept realizacije uobičajenih i ad hoc mjera aktivne politike zapošljavanja Zavoda za zapošljavanje Austrije koji izdvaja značajna sredstva za iste, a naročito za integraciju nezaposlenih žena i osoba s invaliditem na tržištu rada, te koncept profesionalne orijentacije i rada u centrima za obrazovanje odraslih.
Prezentirane su i dobre prakse domaćih kompanija koje su uspostavile vlastite centre za edukaciju postojećih i potencijalnih radnika, te je između ostalog naveden podatak da trenutno u Bosni i Hercegovini postoji potreba za 3.000 stručnih radnika u drvoprerađivačkom sektoru koji u posljednje tri godine bilježi izuzetan rast u proizvodnji finalnih proizvoda, izvozu i broju zaposlenih.
Na drugom panelu učešće su uzeli Lejla Tanović, direktorica Ureda Međunarodne organizacije rada u BiH, prof.dr. Dražena Gašpar, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Muharem Saračević, direktor Mješovite srednje škole Tešanj, Vedran Šimunović, izvršni direktor INTERA tehnološki park. Moderator panela je bio Erol Mujanović.
U okviru ovog panela istaknuto je da nove tehnologije utiču na tržište rada kroz povećanja produktivnosti, te u smislu gašenja određenih radnih mjesta ali i potrebe za novim radnim mjestima koja zahtijevaju dodatna znanja i vještine, što predstavlja globalni trend i novu industrijsku revoluciju.
Također, zaključeno je da obrazovni sistem treba uvoditi nove tehnologije u praktičnu nastavu i ostvarivati čvršću saradnju s poslovnim sektorom kojem je potrebna radna snaga s vještinama i znanjima za rad na novih tehnologijama.
U tom kontekstu prezentirane su dobre prakse Tehnološkog parka Intera iz Mostara i Mješovite srednje škole iz Tešnja, naročito u dijelu provođenja obuke za odrasle za potrebe poslodavaca, zatim provođenja praktične nastave za studente i učenike, te s aspekta prilagođavanja praktične nastave u okviru nastavnog plana i programa prema potrebama privrede. Prezentirani su i primjeri dodjele mBot robota za više od 300 škola, ostvarivanja međunarodne saradnje i održavanja redovnih sastanaka u okviru lokalnih partnerskih vijeća satavljenih od predstavnika općine, škole, poslodavaca i službe za zapošljavanje i dr.
Također, u okviru Konferencije su predstavljeni rezultati analize tržišta rada u Federaciji BiH koju je realizirao Federalni zavod za zapošljavanje u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje u martu i aprilu 2018. godine. Dosadašnjom obradom podataka obuhvaćeno je 915 poslodavaca koji zapošljavaju pet i više radnika. Anketirani poslodavci su na osnovu vlastitih procjena iskazali potrebu za zapošljavanjem 5.924 nova radnika u 2018. godini, a najtraženija zanimanja u 2018. godini su: šivači, stolari, bravari, prodavači, konobari, zidari, obućari, zavarivači, tesari, tapetari i dr. Kao i prethodnih godina, prisutan je trend potražnje radnika sa srednjom školskom spremom III i IV stepena, naročito stručnih zanimanja (KV). Anketirani poslodavci su izrazili nezadovoljstvo zbog nedostatka praktičnog iskustva kandidata te neadekvatne kvalifikacije.
Također, najveći broj poslodavaca kao razlog trenutnog nedostatka zaposlenika određenog profila zanimanja navodi neadekvatne kvalifikacije, slijedi porezna politika, te poticajna sredstva (12,21%). U skladu sa svojim planovima uvođenja promjena u tehnologiji i organizaciji rada poslodavci su naveli potrebe za dodatnim osposobljavanjem zaposlenika. Na prvom mjestu su uža strukovna i tehnička znanja, slijede dodatne vještine, te socijalne i poslovne vještina.
Na konferenciji je prisustvovalo 60 učesnika, predstavnika poslodavaca, privrednih društava, obrtnika, ministarstava obrazovanja i obrazovnih institucija, službi za zapošljavanje, međunarodnih organizacija, razvojnih agencija-tehnoloških parkova, vladinih institucija i agencija i drugih lokalnih nevladinih organizacija.
Foto galerija sa konferencije je na linku https://fzzz.ba/mediji/foto-galerija/category/60-savremeni-izazovi-na-tritu-rada-1642018.html
