Projekat zapošljavanja mladih (YEP), uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), osigurao je podršku vrijednu preko 24.000 KM za implementaciju lokalne inicijative „Spoznaj mogućnosti, (p)okreni se biznisu!“. Cilj projekta je da kroz aktivnosti informisanja i motivisanja mladih iz ruralnih sredina poveća stepen korištenja podsticajnih sredstava za poljoprivredu. Na ovaj način se pruža podrška mladima da dođu do samozaposlenja i u punom kapacitetu koriste resurse sa kojima raspolažu u svojim domaćinstvima. Aktivnostima su prevashodno obuhvaćeni mladi kroz Klubove za traženje posla koje je projekat YEP pokrenuo u saradnji sa JU Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. Ovo je samo jedna od 13 aktivnosti u okviru lokalnih inicijativa kroz koje je osigurana podrška za implementaciju aktivnosti ukupne vrijednosti 388.000 KM. Kroz ove lokalne inicijative nevladine organizacije saradnji sa Klubovima za traženje posla, rade na motivisanju mladih i jačanju njihovog aktivnog odnosa prema zapošljavanju.
Lokalna inicijativa „Spoznaj mogućnosti, (p)okreni se biznisu!“ izaziva veliku medijsku pažnju, a jedan interesantan članak sa pričama mladih ljudi je objavljen u Deutsche Welle, pod naslovom Mladi poljoprivrednici ne koriste podsticaje za samozapošljavanje, koji u nastavku prenosimo u cjelosti.
Svaki poljoprivredni inženjer u RS mlađi od 40 godina ima pravo na pomoć od 20.000 KM prilikom pokretanja poljoprivredne proizvodnje. 30 agronoma bi se na taj način moglo zaposliti svake godine, ali to se ne dešava.
Do prošle godine, Radmila Jadić Milanović iz Dervente bila je nezaposlena. Ima 29 godina i diplomirani je inženjer poljoprivrede. Pokretanje poljoprivrednog gazdinstva mnogo košta, pa se nije samostalno upuštala u taj poduhvat. Prije nešto više od godinu dana iskoristila je sredstva za samozapošljavanje koje daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Radmila je pokrenula plasteničku proizvodnju paprike, paradajza i krastavca.
„Dobila sam nešto manje od 13.000 KM, iako smo po konkursu trebali dobiti po 20.000 maraka. Veoma sam zadovoljna. Rezultati su već tu, kad se nauka primijeni imate maksimalan prinos po kvadratnom metru plastenika, naravno da profita ima“, ističe Radmila.
Cilj je da mladi ostanu na selu
Kako bi pokrila sve troškove, uložila je dodatnih dvije hiljade maraka vlastitih sredstava. Bez pomoći, kaže ne bi uspjela. „Zaradim sebi neku prosječnu platu i uplaćujem doprinose. Osim fizičkih poslova, sve obavljam sama“, dodaje ona.
Ostanak mladih na selu je prioritet kada je riječ o unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje. Jedna od mjera ministarstva je pomenuta pomoć pri pokretanju komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva. Pravo na sredstva imaju diplomirani inženjeri poljoprivrede do četrdeset godina starosti.
„Svako ko dobije ova sredstva, dužan je da sebi uplaćuje doprinose i da se narednih pet godina bavi započetim poslom. U slučaju da se u tom periodu osoba zaposli u na nekom drugom mjestu, obavezna je vratiti sav dobijeni novac“, objašnjava Bojan Kecman, stručni saradnik u ministarstvu.
Druga mjera odnosi se na one koji se već bave poljoprivrednom proizvodnjom. Za sva kapitalna ulaganja, od kupovine mehanizacije do proširenja parcela, moguće je dobiti podsticaj u procentu od 30 odsto od uložene investicije. Ovo se odnosi na sve nosioce gazdinstava bez obzira na starost. Mlađi od četrdeset godina imaju pravo na dodatni podsticaj od 10 odsto, a ako su uz to još i poljoprivredne struke, obezbijeđeno je još 5 odsto podsticaja od uložene investicije.
Novac neiskorišten, mladi neinformisani
Iskorištenost ovih sredstava je jako niska. Maksimalno jedanaest agronoma iskoristi bespovratna sredstva za samozapošljavanje, a novca u budžetu ima za njih trideset koji bi pokrenuli vlastiti posao.
Upravo iz tog razloga Instituut za razvoj mladih i zajednice Perpetuum mobile iz Banjaluke, provodi projekat “Spoznaj mogućnosti, okreni se biznisu“. Cilj projekta je motivisati mlade iz ruralnih sredina da koriste sredstva koja su im namijenjena. Pokrenuli su ciklus radionica u gradovima Republike Srpske, iskoristili medijski prostor i društvene mreže kako bi došli do ciljne populacije i pružili im informacije.
„Napravili smo jedan kratki film, u kojem smo istakli neke pozitivne primjere, pokazali na koji način se dolazi do ovih sredstava. Radionice koje radimo su izuzetno posjećene. Mladi su zainteresovani i mi smo pozitivno iznenađeni“, kaže Danka Božić, asistentica na projektu.
Postavlja se pitanje kako je moguće da u vrijeme ogromne nezaposlenosti mladih, za ovakvu šansu ti isti mladi nisu nikad čuli. Da bude još čudnije, ova sredstva se dodjeljuju unazad četiri godine. Prema riječima Danke Božić, krivicu snose obje strane, i ministarstvo i pojedinci koji ne istražuju dovoljno. „Te informacije i konkursi budu postavljeni na internet stranici ministarstva, na nekim oglasnim tablama. Očigledno to nije dovoljno jer vidimo da je mladima mnogo draže da se obrate omladinskoj organizaciji i posjećuju radionice“.
„Mladi se informišu putem društvenih mreža, a ne na oglasnim tablama“
Iako je još uvijek student, Siniša Srdić već razmišlja o zaposlenju. Apsolvent je na Odsjeku za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci. „Naše obrazovanje nudi mogućnost da se sami zaposlimo. Ne moramo godinama čekati radno mjesto u raznim službama. Ovi podsticaji su odlična stvar ali naravno treba se detaljno pripremiti, imati dobar plan. Još uvijek ne znam da li ću imati hrabrosti za takvo nešto“, priznaje Siniša.
Mlada Banjalučanka Anja Ćosić ispunjava sve uslove da dobije sredstva od ministarstva poljoprivrede. Već je pokrenula proizvodnju ljekovitog bilja na deset dunuma. Aplicirala je i dobila sredstva od USAID-a prije nekoliko mjeseci ali za podsticaje koje daje država tek je nedavno saznala.
„Ništa nisam znala o ovome. Ako već daju novac, onda je poptrebna ozbiljija medijska promocija ovih mjera od strane ministarstva. Lično ne poznajem nikoga ko koristi ova sredstva. Svakako ću iskoristiti šansu i aplicirati“, kaže Anja.
Nakon Teslića, Dervente i Banjaluke, radionice će biti održane u Doboju, Zvorniku, Modriči itd. Važno je i to što mladi iz manjih gradova i sela ne moraju po informacije dolaziti u Banjaluku, već sve detalje i stručne savjete mogu saznati u trinaest opština Republike Srpske odnosno u tamošnjim klubovima za traženje posla.
