Implementacija odluke “Sejdić i Finci” nije više preduslov za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo BiH u EU, proizlazi iz zaključaka sa sastanka ministara spoljnih poslova EU, održanog danas u Briselu. Iako implementacija odluke “Sejdić i Finci” i dalje ostaje ključni preduslov za evropske integracije, ministri su zaključili da se u prvi plan ipak stave reforme koje imaju za cilj povećanje broja radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda običnih ljudi.
Federika Mogerini, visoki predstavnik EU za spoljne poslove, na pres-konferenciji nakon sastanka izjavila je da je zaključak da je situacija u BiH zrela za novi početak odnosa EU i BiH.
“Već sutra počinje posao u Sarajevu na pismenom obavezivanju članova Predsjedništva BiH, lidera političkih partija i parlamenta kako bi se jasno pokazalo ima li spremnosti na strani liderstva i građana da se krene u sprovođenje reformi, počevši od ekonomskih i socijalnih reformi, a nakon toga i svih ostalih reformi potrebnih da BiH može krenuti putem EU”, izjavila je Mogerinijeva.
Istakla je da je potrebno maksimalno iskoristiti ovu priliku, dodavši da je EU pokazala da je spremna promijeniti redoslijed koraka.
“Vjerujemo da ovo može biti prekretnica na putu BiH ka EU. Sve zemlje zapadnog Balkana imaju budućnost u EU. Sada svi moramo pokazati da smo opredijeljeni za evropski put, ne samo riječima već i djelima”, izjavila je Mogerinijeva.
Iako je tekst usvojenih zaključaka pažljivo sročen bez jakih diplomatskih izraza, radi se o jednom od najvažnijih dokumenata iz Brisela, jer se prvi put traži pismena obaveza političkih lidera i ratifikacija reformske agende u institucijama BiH kao preduslov aktiviranja mogućnosti podnošenja kandidature za članstvo. Očigledno je da će se EU na ovaj dokument pozivati tokom cijele naredne, 2015. godine i sastanaka koji budu održavani.
“Savjet poziva visokog predstavnika Federiku Mogerini i komesara Johanesa Hana da nastave aktivnosti sa bh. liderima koje bi što prije dovele do neopozive pismene obaveze za sprovođenje reformi u okviru pristupnog procesa”, navedeno je u tekstu.
Dalje se ističe da je cilj reformi priprema zemlje za članstvo na svim nivoima vlasti, kao i povećanje funkcionalnosti i efikasnosti institucija.
“U tekstu će takođe biti navedena spremnost da se cijelo vrijeme radi na inicijalnim reformama za članstvo u EU u konsultaciji sa EU, u skladu sa evropskom pravnom stečevinom”, navodi se u tekstu, uz napomenu da i civilni sektor treba da bude uključen u cijeli proces.
Od reformi, prioritet će biti ispunjavanje kopenhaških kriterijuma, koji se odnose na široke socijalno-ekonomske reforme, vladavinu prava i efikasnu administraciju, te funkcionalnost cijelog procesa kroz usvajanje mehanizma koordinacije na evropskim pitanjima na svim nivoima.
“U kasnijoj fazi, bh. lideri će se obavezati na dalje reforme kako bi povećali funkcionalnost i efektivnost različitih nivoa vlasti. Savjet poziva visokog predstavnika Mogerinijevu i komesara Hana da Savjet redovno izvještavaju o napretku o ispunjavanju pismenih obaveza i kako se to odražava na rad svih relevantnih institucija”, piše u zaključcima.
U nastavku teksta nalazi se ključni dio, u kojem je istaknuto da, kada se Predsjedništvo BiH usaglasi o pismenim obavezama koje će potpisati svi ključni politički lideri, a bh. parlament podržati, Savjet EU bi mogao odlučiti o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je preduslov za dobijanje kandidatskog statusa.
“Za razmatranje aplikacije za članstvo u EU od strane EU potebno je da bude postignut konkretan napredak u implementaciji agende reformi”, navedeno je u dokumentu. Istaknuto je da će Savjet EU od Evropske komisije tražiti “da posveti dužnu pažnju implementaciji odluke ‘Sejdić i Finci'”.
U ovom dijelu teksta je vidljivo da odluka ‘Sejdić i Finci’ više nije sama po sebi uslov, već da je potrebno da EU konstatuje da se radi na njenoj implementaciji, što je takođe promjena u odnosu na ranije stavove.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP), već 6 godina radi na socio-ekonomskim reformama, a učestvovao je i u razvoju “Sporazuma za rast i zapošljavanje”, te kreiranju prioriteta.
