Za efikasnost službi za zapošljavanje neophodno je da imamo dobre zakone, da se zakoni provode, ali i da u prelaznom periodu evidencije nezaposlenih budu podjeljenje na one koji aktivno traže posao i na one koji su prijavljeni radi ostvarivanja prava. Da bi se ovo ostvarilo neophodno je da ova pitanja problematizuje novi ministar rada i socijalne politike FBiH i da bude dovoljno hrabar da ih pokrene pred Parlamentom FBiH.
Da su reforme pred nama bolne pokazao je i pokušaj Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo da posluje po zakonu. U toku decembra Poreska uprava FBiH dostavila Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo spisak osoba koje ostvaruju veće prihode od 2.496 KM u toku prethodne godine (odnosno 208 KM mjesečno) pa sve do 80.000 KM godišnje, a do čega se došlo na osnovu informacija o ostvarenim prihodima lica sa evidencije se došlo na osnovu plaćenih poreza. Sa evidencije Službe je u periodu od 01.11. do 16.12.2014. godine brisano ukupno 4.060. osoba po više osnova: zaposlenje, redovno školovanje, penzionisanje, navršenih 65 godina života, preseljenje u druge općine itd., a prema podacima iz JUSZZKS po osnovu ostvarenja prihoda po bilo kom osnovu većem od 25% prosječne plate Federacije BiH izbrisano je 423 osobe.
Portparol Porezne uprave (PU) FBiH Adisa Muhić rekla izjavila je za medije su im iz Službe dostavili matične brojeve i tražili provjeru podataka, odnosno prihoda osoba koje se nalaze na njihovim evidencijama: “To je bilo u novembru, a za decembar nisu dostavili nikakve podatke niti tražili provjeru”. Porezna uprava ne predlaže niti je nadležna da predloži kantonalnim službama brisanje određene osobe s evidencije nezaposlenih, jer njihov mandat nije definisan Zakonom o posredovanju u zapošljavanju FBiH, što je slučaj sa kantonalnim službama za zapošljavanje. A služba za zapošljavanje je postupila potpuno ispravno i po zakonu. To niko do sada nije rekao, jer kod nas se komuniciraju samo poruke koje javnost želi da čuje.
Ova aktivnost je standardna procedura razmjene podataka između ove dvije institucije, a JUSZZKS ima zakonsku obavezu da spiskove nezaposlenih lica uskladi sa stvarnim stanjem, odnosno da briše one koji ne ispunjavaju uslove za status nezaposlenosti. Naime, onaj ko ostvaruje prihod 25% i više od prosječne plate u FBiH (mjesečno u toku prethodne godine), a to ne prijavi, ne ostvaruje uslove da bude na evidenciji službe za zapošljavanje. Ipak, prema nezvaničnim informacijama, na evidenciji je identifikovan i određeni broj broj onih koji su imali prihod od 40.000 KM, dok je najveći evidentirani prihod u 2014.godini bio 80.000 KM.
Prema natpisima medija ove aktivnosti su privremeno obustavljene zbog navodnih prijetnji nezaposlenih da će izaći na ulice, a kako je Avazu otvrđeno u Službi, svi koji su do sada skinuti, moći će se vratiti na evidenciju, ali neće imati pravo na zdravstvo! Slažemo se da je 25% minilalnog ličnog dohotka zaista malo prihoda za primjenu ove sankcije, ali to znači da zakon nije dobar. Igor Kamočaju direktor JUSZZKS je po ovom pitanju dao svoj stav “Zakone ne donosi naša ustanova. O tome koliko je zakon dobar ili ne, mi smo govorili na mnogim skupovima, čak smo između ostalog, uputili incijativu da se iznos sa 25%, poveća na 40%. Odgovora nikada nije bilo.” Postoji li iko od nezaposlenih ko bi izašao na ulicu zbog onih koji su prijavljeni na evidenciju, a platili su porez za prihod od 40.000 KM, 50.000 KM, 60.000 KM, i više. Mislimo da ne!
O tome je zapravo već YEP informisao zainteresovanu javnost. Naime, osobe brisanjem sa evidencije gube pravo i na zdravstveno osiguranje, te snose sankciju da ga mogu ponovo ostvariti ukoliko dolaze iz radnog odnosa. Osobe koje se nalaze u ovoj situaciji se obraćaju svom matičnom birou za zapošljavanje gdje se od njih traži da u Poreskoj Upravi dobiju potvrdu da trenutno ne ostvaruju primanja ukoliko smatraju da su ovom odlukom oštećeni.
Ovdje je riječ o zakonskim procedurama koje bi trebale provoditi sve kantonalne službe, što se ne sprovodi pa je služba za zapošljavanje postane služba za zdravstveno osiguranje. Ostvarenje prava na obavezno zdravstveno opsiguranje (kontinuiranom registracijom u biroima za zapošljavanje svaka dva mjeseca) značajno je administrativno opterećenje za biroe za zapošljavanje i zapravo zadire u suštinu postojanja službe. Trenutno službe za zapošljavanje servisiraju zdravstveno osiguranje za 245.601 lica u Federaciji BiH, što čini preko 60% ukupnog broja registrianih nezaposlenih lica.
Ovu situaciju službe za zapošljavanje i građani moraju iskoristiti na način da se na donosioce odluka izvrši pritisak da se izmjeni zakonodavni okvir koji reguliše ovo pitanje. Da je ova reforma bolna i laka za manipulaciju nad nezaposlenim licima i onim zaposlenim na netipične ugovore pokazuje i situacija u Makedoniji.Prema odluci vlade od 1. januara 2015. godine radnici koji imaju ugovore o djelu plaćat će odbitke u iznosu 37, umjesto dosadašnjih 10 posto. Prema novom zakonu svi Makedonci koji imaju ugovor o djelu, a koji imaju plaću veću od minimalne 9.590 dinara (156 eura) imat će odbitke od 37, umjesto dosadašnjih 10 posto. U taj postotak spadat će porez na lični dohodak, te odbijanja na penzioni i zdravstveni fond, a osobe angažovane po takvim ugovorima neće moći biti prijavljeni na evidenciju zavoda za zapošljavanje.
Do sada malo poznato Udruženje „Otium“ je angažiralo advokata koji će pokrenuti inicijativu o izmjenama Zakona o posredovanju u zapošljavanju, što je zapravo jedini ispravan put. Jako je bitno da na evidenciji službe za zapošljavanje bude ne budu osobe koje imaju značajna primanja, čiju visinu treba definisati zakonom. Osnova za primjenu ove mjere ne smije da bude na visini 25% minimalnog dohotka, koja je zaista mala. Za efikasnije službe za zapošljavanje neophodno je da na evidencijama službi za zapošljavanje budu lica koja zaistra traže posao sa kojima bi se mogao obavljati savjetodavni rad, kako je to svuda u svijetu. Na taj način će se stopa stvarne/registrovane nezaposlenosti približiti stopi anketne nezaposlenosti u BiH. Zdravstveno osiguranje koje je zagarantovano ustavom, potrebno je da bude regulisano na drugi način za sve one koji posao ne traže zbog različitih razloga, a prelazno rješenje može biti razdvajanje evidencija, što je grupa stručnjaka predvođena Ekonomskim institutom iz Sarajeva već definisala u Strategiji jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine, strategija je usvojena os trane Vlade FBiH, samo nam sada nedostaje malo hrabrosti da ono što je zapisano ne ostane mrtvo slovo na papiru.
Želimo Vam mnogo hrabrih donosilaca ključnih odluka u 2015.godini, a prije svega ministra rada i socijalne politike FBiH.
.
