Na njemačkom tržištu rada postoji velika potreba za kvalificiranim stručnim kadrom, a samo u jednoj pokrajini traže se deseci hiljada inženjera. U proteklim decenijama ova evropska država primila je mnoge radnike sa područja Balkana; prije je bilo riječi o fizičkim radnicima, no kako je vrijeme prolazilo, tako su se Balkanci pokazali i u sferama gdje su bile potrebne i više kvalifikacije.
Kako navode iz Ambasade Njemačke u Sarajevu, visokoobrazovani ljudi iz različitih oblasti imaju dobru perspektivu Njemačkoj, pogotovo ako dobro govore njemački jezik. Kako je za Al Jazeeru kazao Jens Wagner, glasnogovornik Ambasade, oblast za koju su trenutno najčešće zainteresirani ljudi iz Bosne i Hercegovine su zanimanja vezana za medicinsku njegu. Istakao je kako postoje i mnoge druge grupe zanimanja s veoma dobrim šansama na njemačkom tržištu rada.
“Primjerice, samo u pokrajini Baden-Württemberg nedostaje 20.000 inženjera. Ljekari, informatičari i tehničari također imaju dobre šanse da se zaposle u Njemačkoj”, naveo je Wagner.
Pitanje radnih viza
Iz Ambasade Njemačke ističu kako je za mlade ljude, za dugoročnu perspektivu u ovoj državi, najjednostavniji put da tamo studiraju.
“Onaj ko u Njemačkoj dobije univerzitetsku diplomu može automatski ostati 18 mjeseci, a ona osoba koja u tom periodu dobije dobro plaćeno radno mjesto može u pravilu ostati trajno”, kaže glasnogovornik Ambasade.
Onaj ko ima stranu univerzitetsku diplomu koja će biti priznata u Njemačkoj može dobiti radnu vizu ukoliko je našao radno mjesto u Njemačkoj čija godišnja bruto plata iznosi najmanje 47.600 eura. Za takve slučaje postoji takozvana Blue Card.
Za takozvana MINT zanimanja (matematika, informatika, prirodne nauke, tehnika, humana medicina) postoji mogućnost da se i s iznosom godišnje bruto plate od 37.128 eura dobije Blue Card MINT.
Za medicinske radnike, odnosno njegovatelje, postoji posebno pravilo, koje se temelji na sporazumu između Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i njemačkog Zavoda za rad i zapošljavanje.
Pomoć portala
Pronalazak radnog mjesta s dobrim primanjima donosi i dobivanje radne vize. Veliku pomoć stanovnicima regionalnih država u pronalasku posla u Njemačkoj i drugim državama Evropske unije pružaju specijalizirani internetski portali poput Posao.ba iz Bosne i Hercegovine i Mojposao iz Hrvatske.
Kada je riječ o Hrvatskoj, poslodavci iz inozemstva su u 2014. godine putem portala MojPosao najviše tražili programere i medicinske sestre, pokazuju podaci koje je u srijedu objavio taj portal.
Na ovom portalu lani je objavljeno 513 konkursa za radna mjesta van Hrvatske, a skoro tri četvrtine oglasa odnosilo se na države iz Evropske unije (71 posto) – najvećim dijelom na Njemačku. Izvan EU-a najviše je oglasa bilo za Sjedinjene Američke Države i Rusiju.
Kako navode iz portala MojPosao, poslodavcima iz inozemstva bitno je poznavanje stranih jezika – u 78 posto oglasa tražilo se poznavanje nekog stranog jezika. Napredno, odnosno profesionalno poznavanje engleskog jezika bilo je uvjet u 61 posto oglasa, dok se napredno poznavanje njemačkog jezika tražilo u 21 posto, a osnovno u 11 posto oglasa.
Traženi IT stručnjaci i bravari
Iz portala Posao.ba navode kako je tokom prošle godine na njihovom portalu objavljeno 290 oglasa iz inostranstva sa 770 pozicija, a veliki broj njih je stigao i iz Njemačke.
“Najtraženija zanimanja bila su IT stručnjaci, inženjeri građevine, arhitekture, elektrotehnike i mašinski inženjeri. Traženi su bili i kvalificirani radnici poput bravara, električara, metalostrugara, montera optičkih kablova, montera pločastog namještaja, majstora na gradilištu…”, pokazuju podaci ove agencije.
Poslodavci iz regije (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora), Njemačke, Katara, Saudijske Arabije, Češke i drugih država također su tražili veliki broj bh. zdravstvenih radnika (doktori, medicinske sestre, osoblje za njegu starijih i nemoćnih lica, medicinskih tehničari…), radnika u turizmu te akademskih radnika.
Boston Consulting Group, vodeća konsultantska grupa, provela je istraživanje u Bosni i Hercegovini o spremnosti za život i rad u inostranstvu, a više od 78 posto ispitanika odgovorila je pozitivno, navode iz portala Posao.ba.
U poređenju s ostalim državama Evrope, stanovnici Bosne i Hercegovine su na šestom mjestu prema spremnosti za rad u nekoj drugoj zemlji. Holandija je na prvom mjestu, čijih je 94 posto ispitanika pozitivno odgovorilo na ovu tvrdnju, a drugo i treće mjesto zauzimaju Francuska (94 posto) i Poljska (85 posto).
Od država regije, radnici iz Hrvatske su na petom mjestu sa 80 posto, a radnici iz Srbije na desetom mjestu sa 77 posto ispitanika koji bi bili spremni raditi u inostranstvu.
Motivacijski faktori
Ispitanici u istraživanju BCG-a iz Bosne i Hercegovine su izabrali Njemačku kao najpoželjniju zemlju za život i rad (72 posto), zatim Austriju (60 posto) te Švicarsku (59 posto). Skandinavske zemlje također visoko kotiraju kao poželjne destinacije, pa se tako za Švedsku izjasnilo blizu 50 posto ispitanika, a u Norveškoj bi bilo spremno raditi 41 posto ispitanika.
U globalnom poretku istraživanja najatraktivnijim zemljama za život i rad ispitanici su ocijenili SAD (49 posto), dok su sljedeće najpoželjnije destinacije Velika Britanija i Kanada, koje je navelo 37 posto, odnosno i 35 posto ispitanika.
Istraživanje se dotaklo i motivacijskih faktora u radnom okruženju, pa je tako bh. radnicima najvažnija sigurnost radnog mjesta (9,45 od maksimalnih 10 poena), finansijsku stabilnost i osjećaj da poslodavac cijeni njihov rad je druga i treća karakteristika po važnosti. Kao najmanje bitnima ispitanici su ocijenili dobar work-life balans, privlačnu fiksnu platu i izazovne radne zadatke.
U istraživanju je učestvovalo 1.216 ispitanika iz Bosne i Hercegovine. Više od 65 posto njih je iz dobne grupe 21-34 godine, dok je druga najbrojnija dobna skupina ispitanika između 35 do 44 godine. Distribucija ispitanika prema spolu je bila gotovo ravnomjerna, pa je tako u istraživanju učestvovalo 51 posto ženskih i 49 posto muških ispitanika iz Bosne i Hercegovine.
Izvor: Al Jazeera
