Stručnu raspravu o povezanosti tržišta rada i obrazovnog sistema organizovali su danas u Banjaluci Ministarstvo prosvjete i kulture, u saradnji sa programom “Prilika plus”, koji provodi Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, a podržava Ambasada Švajcarske u BiH.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske zajedno sa nevladinim organizacijama vodi aktivnosti na uspostavljanju saradnje visokoškolskih ustanova i privrede, radi školovanja za realni sektor, odnosno privredu, a ne za tržište rada ili biro za zapošljavanje, izjavio je danas resorni ministar Dane Malešević. “Ministarstvo je u proteklim godinama pokušavalo da uspostavi saradnju kada je riječ o srednjim školama i privrednim subjektima, i ima pomaka, tako da se praktična nastava počela izvoditi u preduzećima”, rekao je Malešević. On je naveo primjer iz Prijedora, gdje je Mašinska škola napravila ugovor sa osam preduzeća u drvopreradi. “To je dobar primjer, da se i u današnjim uslovima, kada je privreda oskudna ili nije dovoljno razvijena, može naći način da učenici obavljaju praksu u preduzećima”, istakao je Malešević pred početak stručne raspravi pod nazivom “Povezivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada: Praksa u obrazovnom procesu”.
Malešević je rekao novinarima da to nije slučaj sa visokoškolskim ustanovama, gdje “vjerovatno očekuju da neko drugi za njih” dogovori praktičnu nastavu u privredi i ostvari saradnju. On je rekao i da je resorno ministarstvo pokušalo da napravi određeni iskorak za deficitarna zanimanja, pa je studentima koji su upisali te fakultete dalo dodatna sredstva, da bi im olakšalo školovanje. “Ta aktivnost nije dala očekivane razultate. Još imamo prostora da se veći broj studenata upiše na deficitarna zanimanja kao što su matematika, fizika ili tehnički fakultet”, ukazao je Malešević. On je napomenuo da je znatno veći broj zahtjeva za upis na visokoškolske ustanove nego što je broj onih koji završe srednje škole u četvrtom stepenu. Malešivić je naveo da je u prošloj godini bilo skoro 15.000 zahtjeva, a upisano je više od 8.000 ili 54 odsto.
“Ove godine sugerišemo da se povede računa o tome, jer negdje više od 10.000 učenika završava četvrti stepen, što znači da se oko tog broja može planirati, a nikako 15.000. To nam onda stvara problem kod smanjenja kvota i neke oštetimo, a neki dobiju previše”, kaže Malešević. On je naglasio da je potrebno donijeti kvalifikacijski okvir koji će upisati sva zanimanja adekvatno, i da oni koji studiraju bilo gdje u Srpskoj dobijaju ista prepoznatljiva zvanja koje će privrednici moći da prepoznaju i zapošljavaju. Malešević je rekao da najveći dio studenata, više od 56 odsto, trenutno studira na društvenim naukama, i ukazao da se mora ići ka privredi.
Nikola Dragović, rukovodilac programa “Prilika plus”, koji provodi Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, a podržava Vlada Švajcarske, rekao je da je suština programa omogućavanje učenicima i studentima sticanje potrebnih vještina i konceptualnih sposobnosti provođenjem, što je više moguće, praktičnog rada u toku obrazovanja. On je istakao da mnogi poslodavci iskazuju ogroman interes da se uključe u proces i “otvore vrata” mladima, da im u svojim preduzećima omoguće obavljanje praktične nastave. Dragović kaže da postoji jaz između onoga što poslodavci očekuju i onoga što u ovom momentu obrazovni sistem nudi, a trenutno najveći jaz ogleda se u drvoprerađivačkoj i metalskoj industriji. “Uglavnom, svi su nezadovoljni praktičnim vještinama koje učenici i studenti posjeduju”, ističe Dragović.
Prorektor za nastavu i ljudske resurse na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu i član Savjeta za visoko obrazovanje i kvalitet Srpske Ranko Božičković rekao je da je došlo do hiperprodukcije pretežno profesorskog kadra, odnosno razredne nastave i predškolskog obrazovanja, a slijede Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta i saobraćajni inženjeri. Božičković kaže da je odnos između visokoškolskih ustanova i privrede još “na odstojanju”, te ocjenjuje da je izlaz u jačanju i akreditovanju laboratorija na svim fakultetima i visokim školama gdje studenti mogu vršiti praksu. On smatra da je neophodno da i roditelji i budući studenti prepoznaju kapacitet fakulteta, kao i da mora biti konkretnija relacija roditelja prema visokoškolskim ustanovama.
Generalni sekretar Unije studenata Republike Srpske Neđo Malešević rekao je da će se Unija studenata truditi da upisna politika ne bude “spisak lijepih želja”, kao što je to do sada bilo, i da će tražiti da univerziteti prilikom pravljenja upisnih kvota budu usko povezani sa privredom, te da se precizno definišu kadrovske potrebe Srpske i deficitarna zanimanja. Malešević je naglasio da će Unija studenata nastaviti da insistira na praksi, tražeći da u novom zakonu o visokom obrazovanju bude precizno definisano da je praksa obavezna. On je rekao da su i studenti sami prepoznali i krenuli u potražnju prakse u realnom sektoru i privredi, te insistirali kod tih subjekata da potpišu ugovor sa fakultetima, navodeći primjere sa Filozofskog fakulteta, Arhitektonsko-građevisnko-geodetskog fakulteta i Tehnološkog fakulteta u Banjaluci.
Rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih Ranko Markuš je u svom obraćanju prisutnima rekao da je pitanje zapošljavanja složeno pitanje o kojem govore svi, a nije ničija odgovornost. Zavodi za zapošljavanje ne zapošljavaju jer je njihov posao da posreduju između ponude i potražnje , poslodavci ne zapošljavaju već kreiraju tražnju za svojim proizvodima i uslugama, a država ne zapošljava već kreira ambijent. Jedino je problem zapošljavanja problem onoga nezaposlenog pojedinca. Markuš je rekao da je teško povezati tržište rada sa obrazovanjem, jer dijete koje ove godine upisuje osnovnu školu biće na tržištu rada do 2070.godine, a jako je teško procjeniti šta će se tada tražiti na tržištu. Ono što je bitno i što se može uraditi je mijenjanje svijesti roditelja i đaka, da im se pomogne u karijernom usmjeravanju i savjetovanju, kroz koju bi se kreirala njihova očekivanja, te razvijale preduzetničke sklonosti. Kroz program lokalnih inicijativa se YEP konstantno susreće sa malim interesom mladih za kreirana radna mjesta. YEP je za potrebe karijernog savjetovanja i usmjeravanja razvio Priručnik za nastavnike “Zumiraj zapošljavanje mladih”.
