Mogućnost da se mladi u Bosni i Hercegovini zaposle u većoj mjeri primarno zavisi od otvaranja novih radnih mjesta. Zato je potrebno konkretnije preći u akciju sa trenutnih diskusija i inicijativa koje se previše bave politikom, a nedovoljno ekonomijom za njihovo otvaranje, ocjenjuje Erol Mujanović, stručnjak za tržište rada i za poduzetništvo u BiH i direktor nevladine organizacije Marathon Sarajevo.
Fokus prilikom zapošljavanja je na vještinama, obrazovnom sistemu i aktivnostima kojima se njihov kvalitet poboljšava. Mujanović kaže da je u posljednje vrijeme imao priliku sresti popriličan broj načelnika opština, koji su uspjeli u puno većem broju nego prije mladima obezbijediti programe stažiranja i prakse kako bi stekli vještine, bolje poznavanje tržišta rada i potreba poslodavaca kako bi se kasnije lakše integrisali. U tom kontekstu aktivnosti se, kaže, zaista dešavaju, međutim, nije ih dovoljno s obzirom na nivo potrebe i hitnosti. Kao dobre primjere navodi Sokolac, gdje je nekoliko stotina mladih u kratkom roku prošlo programe stažiranja, te Goražde, Teslić, Tešanj i Žepče.
– Tu se se, s jedne strane, davala praksa, a sa druge strane su razvijane poduzetničke inicijative, pa su organizovana takmičenja iz poduzetništva na kojima su nagrađivani planovi mladih. Tako im je pružena prilika za samozapošljavanje, kazao je Mujanović.
Uočljive razlike
Sada je potrebno djelovati na podizanju kvalitete poslovnog okruženja i lakoća uspostavljanja biznisa i osnivanja kompanija, te boriti se protiv korupcije i svih drugih stvari koje tjeraju domaće i strane investitore. Ipak, glavnu ulogu igraju sami mladi.
– Nažalost, postoji rizik da izgradnja sistema potraje. Neke državne, sistemske reforme su poprilično spore i mnogima lako može proći mladost dok dočekaju da im se nešto kvalitetno i konkretno ponudi. Tu vidim razliku između mladih koji rade na sebi i onih drugih. Kada sam u komisijama i panelima za zapošljavanje i prilikom intervjua, uočljiva je velika razlika između mladih koji imaju 23, 24 ili 25 godina, a već sa 18 – 19 godina su počeli raditi, stažirati ili volontirati. Kod njih se primijeti razlika u stavu. Već imaju radnog iskustva. Puno su atraktivniji i zanimljiviji poslodavcima, nego oni koji se, ne svojom greškom, nisu imali priliku tokom cijelog školovanja baviti praksom i konkretnim aktivnostima. Njima nedostaje ta dodatna vrijednost na intervjuu za posao, rekao je Mujanović, naglašavajući da manji dio mladih, 10 – 20 posto njih koji su izrazito dobri i kvalitetni, zanima poslodavce koji se za njih bore, za razliku od većine koja mora primarno sama sebi stvoriti prilike za sticanje radnog iskustva i biti konkurentnija na tržištu.
Danas je gotovo 60 posto mladih u BiH bez posla, a među njima je više od 40.000 visokobrazovanih. Federalni zavod za zapošljavanje, u skladu sa svojim programom rada i strategijom jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, realizira mjere aktivne politike zapošljavanja u čijem posebnom fokusu se nalaze mlade osobe do 30 godina. Osobe iz ove kategorije spadaju u teško zapošljive kategorije stanovništva, s obzirom na činjenicu da im je zbog nedostatka radnog iskustva otežan pristup tržištu rada. Upravo zbog ove činjenice, Federalni zavod za zapošljavanje realizira mjere aktivne politike zapošljavanja koje, između ostalog, imaju za cilj sufinansiranje mladih osoba bez radnog iskustva. Period sufinansiranja za osobe sa srednjom stručnom spremom iznosi šest, a za osobe sa višom i visokom stručnom spremom 12 mjeseci. Te mjere su se pokazale vrlo uspješnim, budući da oko 70 posto sufinansiranih osoba nakon toga ostane u radnom odnosu. Na ovaj način premošćuje se jedna od glavnih prepreka zapošljavanju mladih.
Realizacijom Programa sufinansiranja zapošljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva iz 2013. te istog programa iz 2014. zaposleno je više od 5.500 osoba iz ove ciljne grupe. Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva 2015. objavljen je 25. maja, čime će biti dodatno zaposleno nekoliko hiljada mladih, kažu u Federalnom zavodu.
Također, Program pripreme za rad kroz stručno osposobljavanje, usavršavanje i obuku, za koji će, isto kao u prošloj godini, biti objavljen javni poziv, fokusiran je na nezaposlene osobe, većinom mlade, koje nemaju potrebna znanja i vještine, posebno u novim metodama i tehnologiji rada u sektoru privrede.
U Federalnom zavodu ističu da se kroz obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje za potrebe konkretnog poslodavaca, ali i za otvoreno tržište rada, na brz i efikasan način potiče rješavanje problema prilagođavanja radne snage i zadovoljavanje stvarnih potreba tržišta rada.
Viši stručni saradnik za informisanje i odnose sa javnošću u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske Vedrana Milinković kaže da su mladi posebna ciljna grupa u pripremi i definisanju projekata zapošljavanja koje realizuju. Kroz realizaciju svih projekata, posebno se vodi računa o zapošljavanju mladih, kako je i definisano Strategijom zapošljavanja Republike Srpske 2011 – 2015.
I prilikom realizacije ostalih projekata, također, vodi se računa o zapošljavanju mladih i kroz njih se, između ostalih, zapošljavaju i lica do 30 godina starosti.
– Jedan od njih je i Projekt podrške mrežama socijalne sigurnosti i zapošljavanje (SSNESP), kojim su obuhvaćena nezaposlena lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje RS-a, koja aktivno traže posao i iz kategorije su ugroženih i teško zapošljivih grupa, kazala je Milinković.
Zavod za zapošljavanje RS-a, kroz implementaciju Projekta zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP), formirao je šest centara za informisanje, savjetovanje i obuku (CISO), koji su namijenjeni nezaposlenim mladim. CISO centri su otvoreni u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Prijedoru, Istočnom Sarajevu i Trebinju. CISO centri provode obuke za aktivno traženje posla i osposobljavaju mlade za komunikaciju sa poslodavcima, čiji je krajnji cilj brže zapošljavanje. Također, u okviru Zavoda otvoreno je 11 klubova za traženje posla. Klubovi za traženje posla u RS-u su kreirani u okviru Projekta zapošljavanja mladih (YEP).
Pružena ruka
Imajući u vidu sve sadržaje koji se provode u CISO centrima i Klubovima za traženje posla, oko 14.000 nezaposlenih lica je u 2014. bilo obuhvaćeno nekom od aktivnosti koje se realizuju u okviru rada sa nezaposlenim licima čiji je cilj, prevashodno, brže uključivanje u proces rada i povećanje nivoa aktivnosti na tržištu rada.
U toku 2014. sa evidencije nezaposlenih Zavoda zaposleno je ukupno 32.671 lice, od čega 14.412 ili 44,11 posto mladih do 30 godina. Za prva četiri mjeseca u 2015. zaposleno je ukupno 10.634 lica, od čega mladih do 30 godina 5.382 ili 50,60 posto.
Sporazum za rast i zapošljavanje, kojim se, uz ostalo, traži i uklanjanje prepreka za zapošljavanje mladih, inicijativa je koja ima vjetar u leđa međunarodne zajednice kao rijetko koja do sada u BiH, smatra Mujanović. I zato kaže da je važno iskoristiti pruženu ruku, jer pitanje da li će se i kada u određenom geopolitičkom kontekstu ponoviti s obzirom na to da raste broj žarišta i kriznih zona u Evropi i van nje.
Prvi posao
Proteklih godina Zavod za zapošljavanje RS-a je realizovao više projekata zapošljavanja mladih. To su, uglavnom, bili projekti sufinansiranja zapošljavanja pripravnika, odnosno mladih bez radnog iskustva.
– 2007. godine – Projekat pripravnika 559 lica;
– 2008. godine – Projekat pripravnika 1.195 lica;
– 2010. godine – Projekat pripravnika 1.530 lica;
– 2011. godine – Projekat zapošljavanja mladih do 30 godina sa završenom SSS 96 lica;
– 2011. godine – Projekat zapošljavanja pripravnika “Znanjem do posla” (56%);
– 2012 – 2013 – Projekat Podrška sticanju radnog iskustva mladih u statusu pripravnika 220 lica i
– 2014. godine – Projekat podrške sticanju radnog iskustva mladih u statusu pripravnika u RS-u 2014. Prvi posao 338 lica.
(Oslobođenje)
