Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je na konferenciji za novinare kojom je zaključen Samit o zapadnom Balkanu u Beču, da taj skup izražava volju zemalja članica EU i Povjerenstva EU da daju podršku i otvore perspektivu za pristup zemalja zapadnog Balkana Uniji.
Posebno je raduje to što se od prošle godine promijenio pristup dužnosnika zemalja zapadnog Balkana jer su se oni sastajali sami i bez posrednika razgovarali o projektima infrastrukture i razmjene mladih ljudi.
Također, dodaje Merkelova, projekti o kojima se razgovaralo dovode do otvaranja novih radnih mjesta, čime se rešenjem problema nezaposlenosti mladih stvara nada za budućnost u balkanskim zemljama.
Mnogo izazova
Merkel naglašava kako su svi sudionici konferencije duboko potreseni informacijom da je skoro 50 ljudi, izbjeglica, izgubilo život krivicom krijumčara.
-To nas upozorava da tema migracije mora brzo i u duhu Europe se riješiti. Imamo više izbjeglica nego tijekom Drugog svjetskog rata. Uspijevali smo živjeti mirno i da napravimo da se i na zapadnom Balkanu živi mirno, ističe Merkel i dodaje da i ljudima kojima je ugrožen život treba dati zaštitu. Prema njenim riječima, Europa je kao bogat kontinent sposobna riješiti ovaj problem. Dodaje kako je neophodno da se postigne fer raspodjela svih izazova.
-Zemlje zapadnog Balkana imaju mnogo izazova, a naš zadatak je da te izazove umanjimo, ukazuje Merkel. Kako kaže, u krugu konferencije bilo je suglasnosti da države koje su već počele pregovore ili im predstoje pregovori s EU, mogu biti obilježene kao zemlje sigurnog porijekla.
-U smislu gospodarske dinamike moramo pomoći, da damo azil, ali to donosi da će ljudi iz tih zemlja morati da se vrate kući da bi oni koji dolaze iz ratnih područja mogli adekvatno da se zbrinu, ističe Merkel.
Vučić: Spremni smo
Novinarima se u ime zemalja zapadnog Balkana obratio premijer Srbije Aleksandar Vučić koji je istaknuo da je na samitu analizirano ono što je već ostvareno nakon berlinskog samita prošle godine, objasnivši da su postignuta poboljšanja u različitim oblastima. Kako je naveo, potpisana je zajednička deklaracija o uspostavljanju regionalne kancelarije za omladinsku suradnju. U tome su sudjelovale ne samo Srbija i Albanija, objasnio je Vučić, već sve druge zemlje zapadnog Balkana koje su dale svoju podršku s ciljem da se ljudi u regiji uvjere da su prijateljstvo i pomirenje nešto što je vrijedno i što će se možda isplatiti. Vučić je poručio da ne postoji alternativa takvoj vrsti rada. On je naveo i kako je bilo riječi o infrastrukturnim projektima, što je bitno za sve ljude zapadnog Balkana. Rekao je da je ekonomija određena kao najvažnije pitanje za zemlje zapadnog Balkana i istaknuo problem balkanskog mentaliteta koji, kako je rekao, podrazumijeva borbu za kratkoročne političke ciljeve i čekanje da nešto padne s neba kao i stav da je država odgovorna za sve.
-Uspjeli smo da pretvorimo ekonomski put u put rasta i svi zajedno možemo da budemo jedna nova snaga. Svi mi vjerujemo da pripadamo Europi i vjerujemo da bi trebalo da pripadamo EU, rekao je Vučić. Kada je riječ o problemu migranata, premijer Srbije je rekao da su zemlje zapadnog Balkana spremne da preuzmu teret na sebe i da to rješavaju na ozbiljan i odgovoran način, kao i do sada.
-Spremi smo da čujemo što će biti naši zadaci u budućnosti i spremni smo da ih ispunimo, rekao je Vučić. Podvukao je da se na EU ne gleda kao na automat za podizanje novca, već kao na organizaciju koja se sastoji iz raznih institucija i vrijednosti.
-Zbog toga ne inzistiramo samo na novčanoj podršci, već na političkoj podršci i zbog toga smo duboko zahvalni na tome rekao je Vučić.
Financijska pomoć
Samit u Beču dao je i prve rezultate – austrijski vicekancelar i ministar gospodarstva Reinhold Mitterlehner najavio je kako će EU u ovoj godini podržati s 600 milijuna eura države zapadnog Balkana za energetske, prometne i željezničke projekte, od čega
se 200 milijuna odnosi na sredstva koja je osigurala Europska unija.
Uz sve kreditne aranžmane EU planira u narednom razdoblju u projekte infrastrukture uložiti gotovo milijardu eura. Mitterlehner je prenio novinarima da je potvrđeno 24 projekata, koji će biti realizirani narednih godina u vrijednosti od oko 7,7 milijardi eura, čime bi trebao biti postignut rast bruto BDP-a od jedan posto godišnje u zemljama zapadnog Balkana s ciljem da se u narednih 15 godina otvori 200.000 novih radnih mjesta.
Inače, dogovoreni paket podrške predviđen je za 10 različitih razdoblja koji će biti pokrenuti u narednom razdoblju, a među kojima je autoput Niš-Priština-Drač, kao i modernizacija željezničke pruge između Beograda i Sarajeva. Kada je riječ o rješavanju izbjegličke krize, Srbija i Makedonija su zatražile da EU poduzme nešto po pitanju azilanata, s obzirom da milijun eura, koliko je izdvojeno za pomoć ovim zemljama, nije dovoljno.
Faymann: Neophodno spasiti ljudske živote
Austrijski kancelar Werner Faymann kaže da tragedija 50 migranata u Austriji još jednom pokazuje koliko je neophodno da se spašavaju ljudski životi i da se bori protiv krijumčarenja.
-Moramo preuzeti odgovornost vezano za ljude koji beže od rata, naveo je Faymann na konferenciji za medije nakon Samita o zapadnom Balkanu u Beču. Istaknuo je da je pitanje izbjeglica i azila imalo posebnu ulogu na skupu.
Mogherini: Trebaju nam dobre vijesti
Visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Federicha Mogherini rekla je da se nada da će Beč i u budućnosti biti domaćin mnogih pregovara.
-Trebaju nam očajnički dobre vesti, rekla je Mogherini i naglasila da su u Bruxellesu potpisana četiri sporazuma između Beograda i Prištine.
Prema njenim riječima, konferencija u Beču pomaže zemljama zapadnog Balkana u euro-integracijama.
-Potrebni su nam konkretni rezultati, a glavna odgovornost je na liderima. Imamo generaciju lidera koji su veoma posvećeni i hrabri, kaže Mogherini.
