Cjeloživotno učenje ili obrazovanje za odrasle jedini je način oslobađanja od siromaštva jer ljude dodatnom edukacijom čini konkurentnijim na tržištu rada. Nevladine organizacije koje se bave obrazovanjem odraslih navode Bosansko-podrinjski kanton kao primjer dobre prakse. Zakonom su ovu oblast uredili mnogo prije ostalih kantona
Piše: Saida MUSTAJBEGOVIĆ
Vesna Janković je penzionerka. Bivša službenica u banci prije četiri godine odlučila je treću životnu dob oplemeniti volontiranjem u vrtiću. S obzirom na to da radi s djecom s posebnim potrebama i na njihovom uključivanju u društvo, Vesna je odlučila završiti dvomjesečnu obuku za dadilje.
“Ne tražim hljeba preko pogače, radim volonterski. Htjela sam nešto o tome i naučiti. Moj CV sadrži četiri tačke: osnovnu i srednju školu, pedagošku akademiju i 33 godine rada u banci”, objasnila je Vesna Janković za Stav. Prije dvije godine doedukaciju joj je omogućio Centar za edukaciju i istraživanje “Nahla” u Sarajevu uz pomoć programa koje pet godina realizira u saradnji s njemačkim institutom “DVV International” u Bosni i Hercegovini.
“Ta dva mjeseca bila su vrlo intenzivna i mnogo sam naučila. Stalno smo imali testove, a posebno se kontroliralo da li nas naši predavači, npr. o ishrani, uče nečemu što je uvriježeno kao praksa, a nove teorije govore drugačije”, istakla je Vesna Janković.
Centar “Nahla” realizirao je u saradnji s DVV-om tri specijalizirane obuke za nezaposlene u Sarajevu i Bihaću: obuku za dadilje, za poslovne sekretarice te za krojačice i šnajderice. “Ukupno 90 dugotrajno nezaposlenih žena dobile su priliku da kroz obuke steknu nova znanja i vještine, otvore put za zaposlenje ili pokrenu svoj vlastiti posao”, kaže nam direktorica Centra “Nahla” Sehija Dedović.
Njemački institut DVV International već petnaest godina u BiH podržava obrazovanje odraslih. Osim u Jugoistočnoj Evropi, Institut djeluje u još jedanaest regija u svijetu u kojima razvija sistem obrazovanja – najviše u zemljama u tranziciji.
“U BiH je naš glavni fokus rješavanje problema nezaposlenosti. Nastojimo da ljudima, koji iz različitih razloga nisu imali šansu, pomognemo da se obrazuju, tj. da se dokvalificiraju ili prekvalificiraju. Cilj nam je da im pomognemo da izađu iz marginalizirane grupe ljudi. To su sve nezaposlene osobe koje nemaju obezbjeđena osnovna sredstva za život”, naglasio je Emir Avdagić, direktor DVV International u BiH.
Iz “Nahle” napominju da polaznice prate i do godinu po završenoj obuci. Njihova posljednja evaluacija pokazala je da je, u periodu od šest mjeseci poslije završene obuke, procent zaposlenosti ovih žena od 50 do 80 posto, ovisno o obuci koju su završile. “Najviši je procenat zaposlenih među polaznicama obuka za poslovnu sekretaricu i profesionalnu dadilju, dok zapošljavanje najveći izazov predstavlja polaznicama koje odluče pokrenuti vlastiti biznis, npr. krojačice i šnajderice”, objasnila je Sehija Dedović, direktorica Centra “Nahla”.
Obrazovanje – uvjet za posao
Obrazovan čovjek među ključnim je karikama prosperiteta i razvoja nekog društva. Zbog toga je važno da ljudi budu svjesni važnosti cjeloživotnog obrazovanja. Najbolje uređen sistem obrazovanja odraslih je u skandinavskim zemljama, u kojima 30 posto njihovih građana godišnje sudjeluje u raznim obukama. S druge strane, programe obrazovanja na Balkanu pohađa između jedan i tri posto odraslih. U Njemačkoj postoji 1.000 centara za obrazovanje odraslih, a zakonski je ova oblast uređena još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. “Obrazovanje odraslih u Njemačkoj garantirano je ustavom koji pojedinim članovima ‘tjera’ lokalnu zajednicu da ulaže u obrazovanje odraslih”, naveo je Avdagić.
Međutim, i u razvijenim zemljama poput Njemačke postoje problemi s obrazovanjem odraslih. Konkretno, u Njemačkoj je jedan posto stanovništva elementarno nepismeno, dok ih je deset posto funkcionalno nepismeno. Funkcionalna pismenost jeste sposobnost odraslih da razumiju i koriste medijske i druge informacije radi planiranja i ostvarenja vlastitog razvoja, kao i sposobnost da se uključe u aktivnosti u kojima je pismenost, koja podrazumijeva i korištenje informacionih i komunikacionih tehnologija, potrebna za bolje funkcioniranje u zajednici.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru 2015. godine bilo je registrirano 539.703 nezaposlenih. Od ukupnog broja, među nezaposlenima su 143.147 nekvalificirane osobe (samo osnovna škola ili bez završene osnovne škole), a 149.552 nezaposlenih je sa srednjom stručnom spremom.
Procjene Instituta DVV govore da je u BiH od tri do pet posto elementarno nepismenih, dok se 35 posto naših građana smatra funkcionalno nepismenim. Ovi pokazatelji ukazuju na potrebu da se u državi uredi sistem prekvalifikacija, jer problem ne može biti riješen u okviru sistema redovnog obrazovanja.
Iako su edukacije provođene u pojedinim edukacijskim centrima u Kantonu Sarajevo, to nije rađeno u skladu sa zakonom koji tu oblast definira. Zakon o obrazovanju odraslih u Kantonu Sarajevu usvojen je tek u oktobru 2015. godine.
“Želimo da nam poslodavci u saradnji s našim javnim ustanovama ponude programe koji će biti kvalitetni i interesantni na tržištu rada, da bi mladi ljudi nakon što ih završe bili osposobljeniji i konkurentniji”, rekla je Lamija Husić, stručna savjetnica za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, dodavši kako je Ministarstvu cilj da zainteresira poslodavce da im ponude intenzivne i kratke programe.
Ranko Markuš iz Projekata zapošljavanja mladih kaže da u Republici Srpskoj postoji Zavod za obrazovanje odraslih, dok je to u Federaciji BiH u nadležnosti kantona. “Postoje pozitivni pomaci u posljednje vrijeme. Skupština Kantona Sarajevo usvojila je jednoglasno Zakon o obrazovanju odraslih. Time je Sarajevski postao šesti kanton koji je donio zakon u redovnoj proceduri.
Zakon još nisu usvojili Srednjobosanski, Posavski, Hercegovačko-neretvanski i Kanton 10”, objasnio je Markuš. Zakoni su, kaže, usvojeni kako bi se formaliziralo cjeloživotno učenje, razvijale životne kompetencije, usklađivalo srednje i visoko obrazovanje sa zahtjevima i potrebama na tržištu rada te osnovno, srednje i visoko obrazovanje uskladilo s tim nivoima obrazovanja u zemljama Evropske unije.
Goražde kao svijetli primjer
Jedan od konkretnih načina podrške prevazilaženju velikog problema nezaposlenosti jeste pomoć Vlade Švicarske, koja je usmjerena isključivo na rješavanje sistemskih problema. Jedan od švicarskih portfolija jeste portfolio zapošljavanja mladih.
“Svaki od naša tri projekta apostrofira specifičnu dimenziju nezaposlenosti mladih. Projekt ‘Prilika plus’ fokusiran je na razvoj radne snage odgovarajućim stručnim vještinama i motivacijom da se uključe u tržište rada, cilj ‘Market Makersa’ jeste da promovira potražnju na tržištu rada (prije svega privatnim kompanijama) za obučenim osobama kroz razvoj privatnih kompanija i sektora u kojima su angažirane. Cilj Projekta zapošljavanja mladih (YEP) jeste unaprjeđenje rada javnih službi za zapošljavanje, odnosno poboljšanje procesa posredovanja koji povezuje ponudu i potražnju za radnicima”, kazao je Emir Dervišević iz projekta “Prilika Plus”, koji provodi Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća (RARS).
Svrha programa jeste uvođenje sistemskih rješenja i iniciranje promjena u oblast srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a sve u cilju razvoja kompetencija potrebnih za održivi rast privrede.
“I do sada je bilo srednjih škola koje su bile ovlaštene da se bave prekvalifikacijom i dokvalifikacijom kandidata, ali u saradnji s nekim poslodavcima. Oni bi se obratili strukovnoj školi i tražili da im se napravi prekvalifikacija za neko usko zanimanje. Onda bi se napravili programi koji bi bili odobreni od resornog ministarstva i to bi bilo kao vanredno obrazovanje”, podsjetila je Lamija Husić. Istakla je da je obrazovanje za odrasle jedini način oslobađanja od siromaštva, jer ljude dodatnom edukacijom učinite konkurentnijim na tržištu rada.
Nevladine organizacije koje se bave obrazovanjem odraslih navode Bosansko-podrinjski kanton kao primjer dobre prakse. Zakonom su ovu oblast uredili mnogo prije ostalih kantona. Na to ih je “natjeralo” rukovodstvo kompanije “Prevent”, koja stalno potražuje nove radnike, a za njih su potrebne prekvalifikacije. “Taj impuls došao je iz privrede u Goraždu, što je vrlo važno. Jer niti ima privrede bez obrazovanog kadra niti ima obrazovanja odraslih bez jake privrede koja će ulagati”, ocijenio je Emir Avdagić.
Napomenuo je da zbog ubrzanog tehnološkog razvoja svako ko svoje znanje permanentno ne unaprjeđuje za nekoliko godina postaje neupotrebljiv na tržištu rada. Osviješten poslodavac ulaganje u obrazovanje ne smatra kao trošak već kao investiciju. Avdagić podsjeća da je prije rata u Bosni i Hercegovini bilo 57 radničkih univerziteta koji su bili usko specijalizirani za obrazovanje odraslih. Nekoliko radničkih univerziteta postoji u RS-u, ali oni ne odgovaraju zahtjevima današnjeg tržišta. Uz zakone i licencirane centre, potrebno je da u njima rade osobe osposobljene za andragoški rad (obrazovanje odraslih), jer nije isto baviti se obrazovanjem odraslih i obrazovanjem djece.
Korisnost obrazovanja za odrasle ilustrira i priča jednog od polaznika trening-centra “Format”, čiji je rad potpomognut u okviru projekta “Prilika plus”. Sarajlija Dženan Čorović godinama poslije završene srednje saobraćajne škole nije imao posla. Preko službe za zapošljavanje doznao je za obuku za lakirera i prijavio se. Naučio je zanat i sad je zaposleni lakirer.
(Kompletan tekst pročitajte u novom broju magazina STAV, koji je u prodaji)
(Faktor.ba/Magazin STAV)
Cijeli tekst, u kojem možete više pročitati o ovoj temi, možete pročitati sedmičniku Stav (07.01.2016.)
