Danas je u organizaciji Federalnog zavoda za zapošljavanje održana fokus grupa na temu formulisanja okvira za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Federaciji BiH. Ispred Zavoda, diskusiju je vodio g. Haris Huskić, rukovodilac Odjeljenja za tržište rada, a u radu grupe su učestvovali predstavnici poduzetnika, nevladinog sektora, nezavisni eksperti te predstavnici Projekta zapošljavanja mladih.
Tema fokus grupe su rješenja za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u FBiH, ponuđena u Platformi o socijalnom/društvenom preduzetništvu čiji je nacrt objavljen u Biltenu 12. foruma o zapošljavanju mladih. Podsjećamo, ovaj Forum održan je u sklopu Konferencije o socijalnom preduzetništvu, koju je Federalni zavod za zapošljavanje realizovao u decembru prošle godine, u okviru IPA “Adria Welfare Mix” projekta. Nakon konferencije, prvi nacrt Platforme je otvoren javnim konsultacijama putem web sajta Zavoda. Javni poziv generisao je značajan interes, odnosno značajan broj komentara čija integracija u tekst Platforme je značajno unaprijedila njen kvalitet. Na današnjoj fokus grupi razmatran je dorađeni nacrt Platforme – te ponuđena rješenja za dodatno uređivanje ove važne oblasti.
Nakon analize diskusije i preporuka fokus grupe, finalni tekst Platforme će biti predstavljen javnosti te razmotren od strane Ministarstva rada i zapošljavanja FBiH i Ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta FBiH kao polazni okvir za uređivanje oblasti socijalnog/društvenog poduzetništva u Federaciji BiH.
Kroz četiri foruma o zapošljavanju mladih (Mostar, Zenica, Tuzla, Banja Luka), održanih u oktobru prošle godine, potvrđen je veliki interes mladih za temu socijalnog/društvenog poduzetništva. Na 12. Forumu (decembar 2015), u diskusiji sa velikim brojem aktera iz svih sektora, potvrđena je i nužnost legislativnog uređenja ove oblasti kao i izgradnje svijesti o tome šta je to socijalno/društveno preduzetništvo i koji su njegovi potencijali u integraciji različitih ranjivih grupa na tržište rada. Današnja diskusija važan je korak u ovom procesu koji pokazuje da je, zajedničkim razvojem politika, uzimajući u obzir stavove svih uključenih aktera, moguće razvijati inkluzivne politike, usklađene sa strateškim pravcima EU ali istovremeno prilagođene i prilikama i potrebama u BiH.
