Dokument “Program ekonomskih reformi za 2016-2018. godinu“ koji je usvojilo Vijeće ministara BiH na 41. sjednici održanoj 28.01.2016. godine iznosi niz ohrabrujućih pokazatelja.
Prema ovom dokumentu, odnosno projekciji Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) se do kraja tekuće godine može očekivati povećanje fizičkog obima industrijske proizvodnje od oko 3,3 posto.
„Kako je BiH mala otvorena zemlja u kojoj tranzicijski procesi još uvijek nisu završeni zbog nesprovođenja ili kašnjenja u sprovođenju socioekonomskih reformi, velik utjecaj na ekonomski rast ima i rast vanjskotrgovinskih partnera od kojih je najvažniji EU. Prema predviđanjima Europske centralne banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda pred Eurozonom i EU jeste pozitivan ekonomski rast u naredne dvije godine10. Od kretanja vanjskotrgovinske razmjene BiH, novih zaduživanja javnog sektora i otplate javnog vanjskog duga, kao i priljeva u vidu kompenzacije zaposlenih, doznaka i sl. zavisit će i kretanje deviznih pričuva, ali se može očekivati da rast ipak uspori u narednom razdoblju“, navedeno je u dokumentu DEP-a.
Tokom 2016.-17. godine navode iz DEP-a da se očekuje tek neznatno daljnje jačanje ekonomskog rasta u okruženju (od svega 0,1 procentna poena godišnje) praćeno takođe neznatnim poboljšanjima stope nezaposlenosti. Među značajnijim zemljama iz okruženja, najznačajniji napredak se očekuje u Italiji i Hrvatskoj čiji pad od 0,4 posto iz 2014. godine bi trebao biti pretvoren u realni rast od približno 1 posto u 2015. godini. Značajan daljnji napredak rasta ovih zemalja je projiciran i za 2016. godinu, nakon čega se očekuje stabiliziranje stope u Italiji, uz blago jačanje u Hrvatskoj.
„Pored prerađivačke industrije, tokom 2016. godine očekuje se i značajniji doprinos energetskog sektora koji čini 1/3 ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Konkretno, u sektoru za proizvodnju električne energije planirano je i pokretanje proizvodnje novih termoenergetskih postrojenja koji će značajno popraviti energetski bilans i ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH. Pod pretpostavkom nastavka pozitivnog trenda u eksternom okruženju uz dodatni doprinos internih dešavanja tokom 2016. godine može se očekivati solidan rast industrijske proizvodnje od oko 4 posto“, istaknuto je u dokumentu DEP-a
Prema projekcijama DEP-a ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje od preko 5 posto u odnosu na prethodnu godinu
Prema jesenjim projekcijama Evropske komisije u EU se predviđa smanjenje stope nezaposlenosti i povećanje broja zaposlenih, a očekivani rast obima potražnje, kako u BiH tako i u EU, bi se odrazio na povećanje obima poslova, što bi pozitivno uticalo na rast broja zaposlenih (1,7 posto g/g). Istovremeno, neto plate u BiH bi mogle biti veće u poređenju sa 2015. godinom zbog povećanja obima poslova (1,5 posto g/g). U BiH u 2017. i 2018. godini se predviđa uvećanje obima potražnje, investicija i trgovine, što bi trebalo imati pozitivan uticaj na kreiranje novih radnih mjesta i uvećanje prosječnih neto plata. Broj zaposlenih lica i nivo neto plata bi se mogli uvećavati u svim područjima djelatnosti. Pretpostavlja se da bi ukupan broj zaposlenih u BiH u 2017. godini mogao biti uvećan 1,9 posto, odnosno do 2,1 posto u 2018. godini. Rast obima poslova bh. preduzeća bi se pozitivno odrazio na plate zaposlenih.
Direktna strana ulaganja u 2016. godini bi bila od 770-870 miliona KM.
Pored završetka izgradnje i puštanja u probni rad „TE Stanari“, konačnog početka izgradnje „TE-TO Zenica“ moguća su i ulaganja u dionice autoputeva „Doboj Jug-Žepče“28 i dijela autoputa „Doboj Vukosavlje“. Mogla bi se očekivati i ulaganja u projekte iz oblasti turizma. Već je potpisan protokol (u 2015. godini) o namjeri između opštine Trnovo i „Buroj Property Development“ iz UAE za izgradnju turističkog grada „Buroj Ozone“ koji bi se sastojao od stambenih jedinica, hotela i trgovačkog centra. Prva faza bi bila izgradnja“Sportsko rekreacionog centra Bjelašnica – Donja Grkarica – Prečko polje -Kolijevka” u čiju svrhu je potpisan ugovor o izradi regulacionog plana, a prvi dio projekata bi trebao biti gotov do 2018. godine u vrijednosti od oko 930 miliona eura. U planu je i projekat „Eco zona Korićani Vlašić“ u kome je predviđena izgradnja aerodroma, golf terena, luksuznih vila, klinike za rehabilitaciju, vještačkog jezera, aquaparka, edukacijskog centra, multipleks zgrade s apartmanima i poslovnim uredima. U cijeli projekat trenutno je uključeno oko 30 sudionika, od toga 12 velikih evropskih univerziteta, agencija i „Siemens“ Zagreb. Ako bi došlo i do početka realizacije projekta „TE Ugljevik 3“ ulaganja u nastupajućem periodu bi mogla biti i znatno veća.
„Direktna strana ulaganja u 2017. godini bi bila od 840–940 miliona KM. Očekuje se ulaganja u elektroenergetske objekte i dionice autoputeva. Kao interesantan moguće izvodiv projekat pojavljuje se ulaganje u „Tvornicu cementa Banovići“ ukupne vrijednosti oko 150 mil. EUR“, navedeno je u dokumentu DEP-a u čijoj su izradi učestvovali predstavnici ministarstava Vijeća ministara BiH, Centralne banke BiH, entitetskih ministarstava, Distrikta Brčko, Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za evropske integracije.
Ovogodišnji program je drugi po redu koji se dostavlja Europskoj komisiji. ERP sa jedne strane sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, uključujući i fiskalne mjere, a sa druge strane sadrži sveobuhvatan program strukturalnih reformi u cilju poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje.
