Za mjere aktivne politike zapošljavanja u proračunu bi se osiguralo svega 250 milijuna kuna. Rezanjem proračuna za nezaposlene vjerojatno bi se našao izvor sredstava za izvršenje obećanja o tisuću eura za svako novorođeno dijete.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) mogao bi ostati kratkih rukava u raspodjeli proračunskih sredstava. Kako neslužbeno doznaje Novi list, proračunska izdvajanja za provođenje aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini mogla bi biti četiri puta manja nego lani. Odnosno, iz nacionalnih izvora za cijeli niz mjera aktivne politike zapošljavanja osiguralo bi se maksimalno 250 milijuna kuna. Usporedbe radi, tijekom prošle godine ukupno su isplaćene nepune 1,2 milijarde kuna za provođenje paketa mjera aktivne politike zapošljavanja, pri čemu je nešto više od 941 milijun kuna osiguran iz nacionalnih izvora, a nepuna 253 milijuna povučena su iz EU fondova.
U mjere aktivne politike zapošljavanja pritom je bilo uključeno 64.760 nezaposlenih osoba, pri čemu su samo mjerom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa bile obuhvaćene 32.494 mlade osoba.
Četiri puta manje za nezaposlene
Ne promijeni li se nešto u idućim tjednima do predstavljanja proračuna za ovu godinu, HZZ će raspolagati najnižim iznosom sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja u posljednjih pet godina, a rezanjem njihovog proračuna vjerojatno bi se našao izvor sredstava za isplatu obećanja o tisuću eura za svako novorođeno dijete. Za to bi trebalo oko 300 milijuna kuna, dakle daleko manje no što bi se uzelo nezaposlenima.
Prema informacijama Novog lista, vodstvo HZZ-a upoznato je s planom prema kojem će im proračun za aktivaciju nezaposlenih biti praktično četiri puta manji. S tih 250 milijuna kuna HZZ neće moći napraviti gotovo ništa ni kada je riječ o mladima čija je stopa nezaposlenosti i dalje izrazito visoka, a niti s dugorajno nezaposlenima koji su također jedan od domaćih problema.
Od HZZ-a se očekuje da rupu u svom proračunu nadoknaditi boljim privlačenjem novca iz Europskog socijalnog fonda te Garancije za mlade. Iz EU izvora tako bi trebali privući 400 do 500 milijuna kuna, odnosno dvostruko više nego prošle godine.
