Protekle sedmice na sastanku sa predstavnicima svjetskih finansijskih organizacija koji je održan na Jahorini bili su Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltijapremijeri Republike Srpske Željka Cvijanović i Federacije BiH Fadil Novalić sa ministrima finansija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, te ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. Nakon dvosedmičnog boravka u BiH te obavljenih konsultacija s predstavnicima vlasti, Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju predvodi Ron van Roden (Van Rooden), prošle je sedmice na press-konferenciji iznijela svoja zapažanja u vezi s nimalo sjajnom ekonomskom i fiskalnom situacijom u našoj državi. BiH znatno zaostaje, posebno kada je riječ o približavanju prihoda onima u zemljama EU. Tako nivo prihoda po stanovniku u BiH iznosi 25 posto od prihoda po stanovniku u zemljama naprednih ekonomija. Nezaposlenost je neprihvatljivo visoka, a posebno među mladima te iznosi drastičnih 60 posto.
U pregovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) potvrđeno je da je glavni cilj ekonomske politike Vlade FBiH temelji se na očuvanju i unaprjeđenju makroekonomske stabilnosti uz poboljšanje ambijenta za poslovanje gospodarskih subjekata. Ključna stavka su reforme u oblasti tržišta rada. “Izvršit će se usklađivanje pravnog okvira u oblasti rada i zapošljavanja sa zahtjevima tržišne ekonomije i europskim standardima u ovoj oblasti. U tom smjeru, izradit će se novi Zakon o radu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Jedan od glavnih ciljeva ove reforme je postizanje veće fleksibilnosti na tržištu rada, a u konačnici i veće produktivnosti rada”, rečeno je od strane predstavnika Vlade FBiH. I Zoran Telgetlija, ministar finansija u Vladi Republike Srpske je nakon sastanka izjavio da u usaglašenim reformama nema ništa novo u odnosu na ono što je već Vlada Srpske predvidjela Ekonomskom politikom za ovu godinu.
Sredstva namijenjena za aktivne politike zapošljavanja treba koristiti tako da se jasno utvrde prioriteti kako bi rezultati kroz poticaje poslodavcima i nezaposlenim osobama bili vidljiviji i učinkovitiji, stavljeno je na listu prioriteta MMF, ali i u programu ekonomskih reformi Vlade FBiH. U cilju utvrđivanja stvarnog broja nezaposlenih osoba i pružanja usluga osobama koje aktivno traže posao promijenit će se pravilnik o evidencijama u oblasti zapošljavanja. Na taj način se na evidencijama nezaposlenih neće voditi osobe koje su tu radi ostvarivanja nekih drugih prava, a ne radi “aktivnog traženja posla”.
U reformi JSZZ u FBiH ključni korak je unapređenje pristupa evidentiranju nezaposlenih lica, odnosno u razgraničavanju evidencije aktivnih tražitelja posla od onih koji se u evidenciju biroa prijavljuju zbog trenutno važećeg sistema obezbjeđivanja različitih vrsta zdravstvenih i socijalnih prava. Razdvajanje lica na evidenciji je bitan preduslov za pravovremenu i profesionalnu identifikaciju specifičnih potreba različitih ciljnih grupa nezaposlenih, osobito ugroženih grupa, te prilagođavanje savjetodavnih i drugih usluga tim potrebama u saradnji sa kantonalnim službama, biroom za zapošljavanje ili vanjskim partnerima. Na taj način se uspostavljaju pravni preduslovi da se ograničeni savjetodavni resursi usmjere na one osobe koje ih zaista i trebaju.
Kako bi se omogućilo razdvajanje na evidencijama, neophodno je izmjeniti Pravilnik o evidencijama u oblasti zapošljavanja (Sl.novine FBiH, Br. 24/06), koji u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, utvrđene su: evidencije u oblasti zapošljavanja, načini i rokovi prijavljivanja nezaposlenih osoba, sredstva evidencija u oblasti zapošljavanja i druga pitanja u vezi sa vođenjem osnovnih evidencija. Evidencije u oblasti zapošljavanja u skladu sa ovim Pravilnikom su: o nezaposlenim osobama, osobama koje traže posao, a nemaju status nezaposlene osobe i o korisnicima prava po osnovu nezaposlenosti.
Sistem vođenja evidencija trebalo bi razdvojiti u nekoliko kategorija kako bi se omogućilo da svi, koji to imaju, ostvaruju svoja prava putem JSZZ. U evidenciju o nezaposlenim licima koja ne traže zaposlenje, kojima je prijava JSZZ uslov za ostvarivanje drugih prava, treba omogućiti unošenje podataka o svakom licu koje se prijavi JSZZ i koje da pisanu izjavu o razlozima prijave na evidenciju. Ako je razlog aktivno traženje posla, nezaposleno lice bi trebalo potpisati da prihvata uslove koje mora ispunjavati aktivni tražilac posla i da, ukoliko ih ne bude ispunjavao, savjetodavac ima pravo da ga prebaci na neku od drugih evidencija. Ova evidencija može biti podijeljena na niz podevidencija prema kojima bi se dodatno mogle razvrstati grupe nezaposlenih (npr. trudnice, trenutno ili trajno onesposobljeni za rad i sl.). Evidencije o licima koja ne traže zaposlenje počinje da se vodi za pojedino lice danom njegovog prijavljivanja i davanja pisane izjave u birou, a prestaje kada se samo odjavi ili kada prestane potreba za korištenjem prava radi kojeg se nalazi na evidenciji, u slučaju brisanja iz evidencije, kad navrši 65. godina života i u slučaju smrti. Lica sa ove evidencije bi se rjeđe redovno javljala, a preporuka je da to bude svakih 6 mjeseci, odnosno dva puta godišnje, što bi rasteretilo sam sistem evidencije. Korištenjem više evidencija stopa nezaposlenosti bi se izražavala na realniji način, odnosno u broj nezaposlenih bi ulazio samo broj aktivnih tražilaca posla, dok bi broj prijavljenih radi ostvarivanja prava bio iskazivan u drugim statistikama.
