Koliko je važna uspostava internih kontrola u institucijema pokazao je nedavni primjer Centralne banke BiH u kojoj je unatoč, kako se mislilo veoma dobrim kontrolama, ipak došlo do pronevjere novca. Iako Ured za reviziju nije nadležan za provjeru Centralne banke BiH on je uradio analizu o tome dokle se došlo sa uspostavom internih revizija na uzorku od devet državnih institucija. Rezultati su pokazali da se još uvijek dosta kasni sa njenom efikasnom uspostavom.
”Očekivani rezultati unaprjeđenja finansijskog upravljanja i kontrola u institucijama BiH na kraju 2014. godine su izostali. Kašnjenja su utvrđena u većini aktivnosti definiranih Akcijskim planom Strategije Vijeća ministara za provođenje javnih internih financijskih kontrola (PIFC) u institucijama BiH iz 2009.”, navode revizori u svom izvještaju.
Osim toga funkcionalan sustav financijskog upravljanja, kontrole i interne revizije učinaka u BiH trebao bi doprinijeti osiguranju transparentnog, zakonitog, efikasnog, ekonomičnog i efektivnog upravljanja javnim sredstvima u BiH, te je uvjet za ulazak u EU. Nalazi revizor pokazuju da je državna razina vlasti ispred drugih razina vlasti u BiH kada je u pitanju donošenje propisa nužnih za uspostavu PIFC-a. Međutim, niti jedna razina vlasti u BiH nije donijela sve propise nužne za uspostavu i razvoj PIFC-a.
Utvrđene su i slabosti u definiranju odgovornosti rukovodećih državnih službenika.
Rukovoditelji svih institucija iz uzorka su za 2013. i 2014. godinu sastavili i potpisali Izjava o odgovornosti za ostvarenje ciljeva institucije, međutim utvrđene su značajne slabosti u usuglašenosti navedenih ciljeva u različitim planskim dokumentima institucije, te usuglašenosti ciljeva sa definiranom organizacijom i odgovornostima rukovodećih državnih službenika uinstituciji.
Većina analiziranih institucija nemaju jasno i jednoobrazno definirane ciljeve i odgovornosti u svim svojim planskim dokumentima.
”Samo je kod Ministarstva pravde, jedne od devet institucija iz uzorka,prisutna usuglašenost ciljeva u svim planskim dokumentima i sa ciljevima navedenim u Izjavi o odgovornosti rukovoditelja za ostvarivanje ciljeva institucije. Kod DKPT i GP utvrđeni su manji nedostaci u usuglašenosti ciljeva i odgovornosti, dok su veći nedostaci utvrđeni u preostalim institucijama iz uzorka (MVP, MS, UINO, MO, MVTEO, MFT).
Utvrđena su kašnjenja u provođenju planiranih aktivnosti vezanih za uspostavusredišnje harmonizaicjke jedinice i njene odgovornosti. Navode da je VM za planiralo aktivnosti koje će odgovoriti zahtjevima EU modela uspostave PIFC, ali da se sa realizacijom istih značajno kasni.
Podsjetimo, Europska komisija koncept PIFC-a je počela razvijati tijekom druge polovine 1990-tih, a reformi PIFC-a u institucijama EU se posvećuje posebna pozornost 1999. godine, nakon kolektivne ostavke Santerove Komisije zbog optužbi za korupciju.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP) uz podršku Vlade Švajcarske je razvio “Reformski paket” koji sadržava razvoj oglednog biroa, razvoj procedura o radu, razvoj sistema za upravljanje učinicima, te je ponuđeno svim zainteresovanim službama da se pridruže ovoj reformi. U narednom periodu će podrška biti pružena za četiri javne službe za zapošljavanje koje zvanično iskažu interes i prihvate uslove, a što će podrazumjevati
- Razdvajanje poslova evidentičara i savjetodavaca
- Omogućavanje da se evidencija obavlja brzo i tačno (šalter sala, odgovornosti evidentičara)
- Definisanje savjetodavne metodologije
- Uključivanje u savjetodavni proces samo osoba kojima savjetovanje može pomoći
- Podrška efikasnom posredovanju (obuka, poslodavci, aktivne mjere, npr. Klub)
- Uvođenje sistema upravljanja učincima.
Ove službe za zapošljavanje će biti prve institucije u BiH koje će imati interni sistem za upravljanje učincima, a što je alat koji se koristi u svim razvijenim službama za zapošljavanje.
