Intelektualni dernek

Budućnost svijeta u najvećoj mjeri zavisiće od uspješnijeg korištenja nedovoljno spoznatih i korištenih umnih potencijala i sposobnosti čovjeka,  te poticanja njegove kreativnosti, mišljenja je Prof. dr. Kasim Tatić, rukovodilac Katedre za mikroekonomiju na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i ekspert Udruženja za razvoj, kreativnost i okoliš AMAXIMUS.

Bh. udruženje pod nazivom AMAXIMUS – udruženje za razvoj, kreativnost i okoliš, osnovano je u septembru 2012. godine. Trenutno ima dvadesetak eksperata iz različitih oblasti: ekonomije i menadžmenta, psihologije i pedagogije, informatike i umjetnosti. Kao što se u nazivu vidi, osnovni razlog za osnivanje ovog udruženja leži u spoznaji zanemarene ili nedovoljno uočene važnosti ličnog razvoja.

Cilj Udruženja je aktivno promovirati i razvijati kod polaznika sva četiri tipa inteligencije (racionalna/umna, emocionalna, socijalna i duhovna/spiritualna), te doprinijeti razvoju i sticanju pet osnovnih vještina: učenja, mišljenja, rješavanja problema, donošenja odluka i komuniciranja . Poseban naglasak je ipak na  poboljšanju načina na koji polaznici razmišljaju, upoznavajući i koristeći konkretne alate za stjecanje operativne vještine mišljenja.

Revolucionarni KRCKO

U razgovoru na portal eKapija.ba prof. Tatić ističe da je nakon 30 godina rada na fakultetu uočio jednu činjenicu kojoj je pridao veliki značaj.

“Budući da su me oduvijek privlačile stvari vezane za ljudske potencijale, primijetio sam da studenti koriste jako mali dio svojih kapaciteta, te da često nisu uopšte svjesni ukupnosti  umnih potencijala koje posjeduju”, priča Tatić o ideji nastanka Udruženja Amaximus.

Zapravo, sve je počelo u septembru 2010. kada je na Ekonomskom fakultetu osnovao KReativni Centar za Kreativnije Osobe, pod nazivom KRCKO koji je, kaže, doživio sudbinu mnogih kreativnih stvari.

“KRCKO je bio je suviše revolucionaran i napredan i zasmetao je nekim ljudima i onda su ga ukinuli. Nakon što smo malo tugovali, prenio sam ideju mladim ljudima i pomogao im da osnuju i kreiraju nešto smo nazvali AMAXIMUS”, ističe Tatić, dodajući da glavni povod za osnivanje leži u spoznaji da ogromna većina ljudi u veoma maloj mjeri koristi svoje umne potencijale, što u značajnoj mjeri umanjuje njihovu učinkovitost i uspješnost u ličnom i profesionalnom životu.

Naučna istraživanja potvrđuju činjenicu da stepen iskorištenosti umnih potencijala kod prosječnog čovjeka iznosi oko 5%. Pri tome desna strana mozga je skoro potpuno nerazvijena i neiskorištena, u poređenju sa relativno znatno razvijenijom i mnogo više korištenom lijevom stranom mozga.

Naime, kreativnost, maštovitost, osjećajnost, održivost, sve je to predominantno u desnoj strani polovine mozga, dok je lijeva strana analitička i racionalna, koja se bavi svim što je linearno i predvidljivo. Jedan od najljepših načina za razvijanje desne strana mozga, koja je puno manje razvijena od lijeve, jeste aktivno bavljenje muzikom. Njome se, smatra on, razvija jedna vrlo važna komponenta našeg psihološkog aparata, a to je intuicija.

“Dakle, moć muzike je da ne razmišljate racionalno, već intuitivno. Tako kroz muziku razvijate svoju intuiciju koja vam treba u donošenju poslovnih odluka”, ističe naš sagovornik.

Networking “derneklija”

Upravo je muzika tj. gitara važan dio multimedijalnog performansa “Intelektualni dernek” kao kreativnog načina prevazilaženja postojećih granica između zabave i stjecanja korisnog znanja. ‘Izborio’ se da gitara predstavlja jedan pedagoški instrument, a svom multimedijalnom performansu dao je naziv “Intelektualni dernek”, čiji je cilj povezati učenje i zabavu, razbiti stereotipe da učenje ne može biti interesantno, zabavno i provokativno.

Koncept “derneka”  je takav da uvijek ima određenu temu (npr. Kreativnost: vještina ili dar; Promjena: opasnost ili prilika; Kako živjeti u skladu sa (svojom) prirodom; Značaj i vještina postavljanja dobrih pitanja) o kojoj prisutni menadžeri  tj. “derneklije” mogu čuti interesantne, zanimljive, korisne i u pozitivnom smislu provokativne znanstvene informacije.

Poput žive enciklopedije, tokom dvosatnog predavanja, profesor Tatić na skupovima priča o uspjesima običnih ljudi koje je ostvareni cilj učinio iznimnima, te prisutni dolaze do spoznaje da za ostvarenje ma kakvog cilja postoji poseban recept, a to su odgovarajuća želja, volja i djelovanje.

Iako su mnogi počeli da kopiraju ovaj koncept, naglašava da su oni uvijek korak ispred odnosno “up do date” koristeći i najnoviju literaturu za koju ljudi često nisu ni znali da postoji, uključujući snimke sagovornika iz vodećih obrazovnih institucija u svijetu, i neizostavni humor koji s mjerom povezuje ozbiljne teme. Upravo je to je nešto po čemu žele da intelektualni derneci udruženja AMAXIMUS budu prepoznatljivi.

“Osim toga poseban kvalitet  je i način na koji  povezujemo spoznaje iz različitih oblasti, pa na kraju sve to bude vrlo pitko i potencijalno vrlo korisno u svakodnevnom poslovanju preduze ća. Najbolji dokaz za to je reakcija jednog od učesnika na predavanju u Centralnoj banci gdje smo govorili o „leadership by questioning“ – vođstvu pomoću postavljanja dobrih pitanja . Dakle, prišao mi je gospodin Suad Ećo iz firme Inside by Ećo, koja se bavi proizvodnjom namještaja, i  rekao da mu se predavanje izuzetno dopada, te da bi on želio idući da put da bude pokrovitelj jednog intelektualnog derneka što smo i uradili u novembru prošle godine”, priča profesor, dodajući da organizatori mogu da pozovu svoje radnike ili poslovne partnere, koji će doći na mjesto na kojem će u dva sata čuti priču koja je veoma važna za poslovanje i upravljanje. Pored BH Telecoma koji od samog početka prepoznaje značaj djelovanja udruženja  AMAXIMUS i podržava njegove aktivnosti, između ostalih tu su i firme ITD i Disti, koje su sponzori sljedećeg intelektualnog derneka.

Kao potencijalnu korist za preduzeća koja sponzoriraju održavanje intelektualnog derneka navodi i neizostavno međusobno uvezivanje prisutnih menadžera, odnosno networking koji je jako bitan, pogotovo kada se stotinjak menadžera  nađe u jednoj takvoj opuštenoj a ipak intelektualno stimulirajućoj atmosferi, u toku i nakon derneka. Otkriva nam da mu je upravo važnost networkinga dala ideju koju uskoro planira realizirati. Naime, radi se o tome da planira napraviti jedan event na kojem bi bilo pozvano oko 1000 decision makera, ljudi koje nešto znače u ovoj državi, a tema bi bila uopšte o kreativnosti i posebno o kreativnosti u Bosni i Hercegovini.

Ulagati u kreativnost

Na pitanje koliko su menadžeri prepoznali značaj ulaganja u intelektualni potencijal radnika, ocjenjuje da se po dosadašnjim komentarima može reći da jesu.

Ljudi koji su bili na dosadašnjim “dernecima“ prepoznali su to što su čuli kao potencijalno korisne i upotrebljive informacije, a najbolji komentar koji sam dobio bio je taj da je jedan od menadžera nakon nastupa odmah i primijenio neke stvari koje je čuo. Jedna je bila “question storming”, koji je, za razliku od klasičnog i ne baš uvijek efektivnog brainstorminga na kojem se traže rješenja problema,  baziran na tome da menadžer okupi tim judi i kaže, imamo problem – postavljajte pitanja o problemu. Postavljanjem ispravnih pitanja mnogo više se olakšava dolazak do željenog rješenja.

“Dakle, ljudi su puno opušteniji kada postavljaju pitanja, nego kad daju odgovore. A,  kada imate problem, ne smijete misliti samo o načinu kako da ga riješite, već više o tome šta želite da bude rješenje problema i da ga vizualizirate i zamislite. Pogrešno je uvjerenje da uspješan lider ili menadžer mora da zna odgovore na sva pitanja i rješenja za sve probleme. U vremenu u kojem je na raspolaganju sve veći broj informacija koje zastarjevaju ogromnom brzinom,  dobar lider  mora da zna kome postaviti pitanje, šta pitati, kako saslušati to što drugi daje i na kraju to praktično upotrijebiti”, objašnjava ovaj stručnjak, ističući da je jedino rješenje ulagati u razvoj i poticanje kreativnosti pojedinaca  i tima – jer ako svi budu motivirani da nađu neko rješenje, svima će biti bolje.

S. Bijedić