Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o stanju ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini 2012-2014. U dijelu koji se odnosi na rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima izvještaj, između ostalog, navodi sljedeće podatke:
- Prisutnost žena na tržištu rada nije na zadovoljavajućem nivou. Osim činjenice da žene čine 51,7% od ukupno procijenjenog broja radno sposobnog stanovništva, samo 35,6% zaposlenih su žene. U ukupnom broju zaposlenih u neagrarnim djelatnostima (industrija i uslužne djelatnosti), žene učestvuju sa 34,9 %;
- Značajna razlika među spolovima prisutna je u strukturi obrazovanja među nezaposlenim. Od ukupnog broja nezaposlenih žena, 8% su žene sa visokom školskom spremom, dok taj procenat kod muškaraca iznosi samo 3%;
- Sveukupno gledajući, žene starije od 15 godina činile su samo 32,5% aktivne radne snage u Bosni i Hercegovini u 2013. godini, što je najniži stepen zastupljenosti žena na tržištu rada u Jugoistočnoj Evropi. Stopa nezaposlenosti je najviša među mladim osobama u dobi od 15 do 24 godine i iznosi 47,5% (44,8% za muškarce i 52,3% za žene).
- Žene dominiraju u strukturi niskokvalifikovanih (osnovno obrazovanje ili manje) i čine 52,5% u odnosu na 32% muškaraca, manje su prisutne u strukturi srednje kvalifikovanih 39,5% u odnosu na 58,3% muškaraca, dok je 8% žena i 9,7% muškaraca u strukuri visokokvalifikovanih (fakultet, univerzitetski stepen, master/magisterij ili doktorat).
Pitanje zastupljenosti žena na tržištu rada prepoznato je kao prioritetna oblast u Gender akcionom planu BiH (2013-2017). U Strateškom cilju 1, među prioritetnim oblastima je i „Rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima“ u kojoj su definisane mjere za unaprijeđenje položaja žena i postizanje ravnopravnosti spolova u ovoj oblasti. U Strategijama koje se odnose na aktivne politike zapošljavanja (Strategija zapošljavanja u BiH za period 2010-2014.godine, Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH 2009-2013. godine i Strategija zapošljavanja za Republiku Srpsku za 2010-2014), žene i višestruko isključene kategorije žena su prepoznate kao ranjiva grupa, te su predviđene mjere koje se odnose na povećanje stope zaposlenosti žena, vođenje statističkih podataka na osnovu spola, uspostavljanje indikatora koji će pratiti efekat implementacije strateških dokumenata na oba spola, sprečavanje rada „na crno“ i sl.
Izvještaj, na dalje, pruža veoma zanimljive podatke o učešću žena u poduzetništvu u BiH:
- Žene u BiH češće pokreću biznise u sektoru potrošačkih usluga od muškaraca, dok je učešće muškaraca znatno zastupljenije u sektoru proizvodnje i građevinarstva.
- Veliki broj poduzetničkih aktivnosti žena u BiH još uvijek se vezuje za sektor poljoprivrede.
- Veći je broj vrlo mladih žena koje se odlučuju za poduzetništvo (18 do 24 godine), čak preko dva puta više od muškaraca koji započinju biznis u toj dobi. To ukazuje da je poduzetnički duh razvijeniji kod mladih žena koje su spremnije od muškaraca da preuzmu rizik započinjanja vlastitog biznisa.
- Žene-poduzetnice i vlasnice biznisa obično imaju manju sklonost ka umrežavanju (stvaranju poslovnih mreža) u odnosu na muškarce-poduzetnike.
- Žene se teže odlučuju na zatvaranje preduzeća uslijed smanjene profitabilnosti, ali pokazuju veću sklonost da napuste poslovni poduhvat ukoliko ne mogu jednostavno naći izvore finansiranja.
- Također, žene teže napuštaju postojeći biznis da bi tražile novi posao ili priliku na tržištu, ali lakše napuštaju biznis iz ličnih razloga.
- U zemljama uže regije, najveći nivo prekida poslovanja je zabilježen u Bosni i Hercegovini oko 70%, dok je najniži ukupan nivo prekida poslovanja zabilježen u Hrvatskoj (oko 15%), od čega u prosjeku oko 2/3 prekida poslovanja u obje zemlje su izvršile žene-poduzetnice.
Za više informacija pogledajte puni tekst Izvještaja koji je dostupan ovdje.
