Svjetska banka danas je objavila posljednji dio izvještaja originalno objavljenog krajem aprila, a koji se tiče utjecaja pandemije koronavirusa na ekonomiju balkanskih država, uključujući BiH. Posljednje poglavlje tiče se stanja u privatnom sektoru.Anketirana preduzeća na Balkanu navode da je dosadašnji ekonomski uticaj krize značajan: u svim zemljama, najmanje 50 procenata firmi u najteže pogođenim sektorima bilo je prinuđeno da u određenoj mjeri obustavi poslovanje, a one koje su ostale otvorene zabilježile su drastičan pad aktivnosti.
Svjetska banka zaključuje da ograničenja likvidnosti svuda predstavljaju značajan problem, mada se kapacitet finansijskog sektora da pomogne u njihovom prevazilaženju razlikuje u zavisnosti od zemlje.
“Prema nalazima anketa sprovedenih na početku krize, veliki broj otpuštenih radnika predstavlja razlog za zabrinutost, premda je izgubljeno manje radnih mjesta nego što se možda očekivalo”, kažu iz Svjetske banke.
Pristup sirovinama i uvozu predstavlja manje ograničenje od problema sa likvidnošću, pada tražnje i neizvjesnosti, dodaje se u rezimeu saopćenja.
Značajne su razlike između očekivanja za budućnost, pri čemu su privrednici u Albaniji i BiH najveći pesimisti. U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji preko 80 procenata anketiranih firmi smatra da će uticaj krize izazvane COVID-19 nestati za manje od tri mjeseca, ali to mišljenje dijeli manje od 50 procenata preduzeća u Albaniji i BiH.
Stanje u Bosni i Hercegovini
Tek 10 procenata ispitanika u BiH očekuje da će njihovo preduzeće preživjeti
krizu.
“Poslovanje preduzeća u BiH u kritičnom je stanju, a mikropreduzeća podnose najteži teret. Prema nalazima ankete koju je sprovela Fondacija 787, zaključno sa 11. aprilom ukupno 72,1 procenata ispitanika već je prestalo da posluje, a 16,4 procenata je prešlo na alternativne vidove poslovanja da bi opstalo”, navodi se u analizi.
Približno 71,5 procenata anketiranih je navelo i da je kriza već imala veoma negativan uticaj na njihovo poslovanje i prihode. Takođe, oko 11 procenata kazalo je da su morali da odjave zaposlene, a još 51,9 procenata da će to možda
morati da učine uskoro. Ako do toga dođe, dodatno će porasti i ovako visok nivo strukturne nezaposlenosti u BiH.
“Čak 72,4 procenata mikropreduzeća navelo je da je uticaj krize izuzetno negativan, u poređenju sa 67,5 procenata malih i 57,1 srednjih preduzeća koji dijele isto mišljenje. Konačno, u nastojanju da prebrode krizu, 63 procenta firmi odložilo je plaćanje obaveza prema državi”, stoji u analizi.
Pad tražnje je najozbiljniji izazov, navode iz Svjetske banke. Kada je od ispitanika zatraženo da navedu najviše tri glavna problema, 71,2 procenat se opredjelilo za smanjenu tražnju, još 10,4 procenata navelo je kontrakciju izvoza, a 27,5 procenata se požalilo na nemogućnost naplate potraživanja od drugih preduzeća u lancu vrijednosti.
“Faktori na strani ponude nisu bili podjednako ozbiljni kao šokovi na strani
tražnje. Samo 10,4 procenata firmi navelo je nestašicu sirovina i smanjenje obima
proizvodnje kao glavni razlog za zabrinutost, dok je 13,6 procenata prijavio teškoće sa organizacijom rada.
Efekti su bili negativniji za mikro i mala preduzeća nego za srednje i velike firme.
Primjera radi, broj ovih preduzeća u BiH koje navode da su zabilježile značajan pad
prihoda veći je od prosjeka za 12 procentnih poena.
Preduzeća u svim zemljama su do sada apsorbovala najveći dio uticaja krize bez
otpuštanja radnika. Samo manji broj firmi opredjelio se za slanje radnika na prinudni odmor ili otpuštanje: to je učinilo 5 procenata preduzeća u Srbiji, 11 procenata u Albaniji i BiH, 19,8 procenata u Sjevernoj Makedoniji i 29,2 procenata na Kosovu, zaključuje se u analizi čiji je kompletni sadržaj dostupan OVDJE.
