Bosna i Hercegovina, prema zvaničnim evidencijama, ima oko 500.000 nezaposlenih, ali ima i oko milion hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Dakle, na svakog nezaposlenog radnika na raspolaganju su dva hektara zemljišta koje bi se moglo iskoristiti za biznis.
Veliku razvojnu šansu predstavlja uzgoj ljekovitog bilja, koje je uvijek neophodno u farmaceutskoj industriji. Preduzeće Prirodno bilje d.o.o. iz Banje Luke predstavlja primjer dobre poljoprivredne prakse gdje se uzgojem i plasmanom ljekovitog bilja podmiruju domaće farmaceutske firme.
Kooperanti iz cijele BiH
Vlasnik preduzeća Prirodno bilje Nedeljko Kusturić ispričao je za Faktor da je ovaj privredni subjekt osnovan 1994. godine, a s uzgojem kamilice krenulo se 1996. godine.
– Kamilica je naš osnovni proizvod, a sijemo je na 40 hektara. Imam četiri stalno zaposlena, desetak sezonskih radnika i oko 250 kooperanata s podučja cijele BiH. Kada sam krenuo s ovim biznisom, ideja je bila da profesionalno proizvodim sirovine za farmaceutsku industriju priča Kusturić.
Kaže da trenutno u BiH snabdijeva firme: Galenfarm Bosanska Gradiška, Moja apoteka Banja Luka, Pharmamed Travnik, Medimpex Vogošća i Javnu ustanovu Apoteke Sarajevo.
– Oko 10 posto proizvodnje izvozim u Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku, Njemačku, Britaniju i SAD – izjavio je Kusturić.
Formiranje klastera
Govoreći o problemima s kojima se proizvođači bilja suočavaju, naš sagovornik ocijenio je nedostatak sistematskih rješenja kao najveći problem.
– Proizvođači ljekovitog bilja neće sjediti i kukati, već ćemo u narednom periodu formirati klaster u koji ćemo se udružiti i lobirati za bolji položaj. Našim umrežavanjem međusobno ćemo sarađivati, razmjenjivati robu, a sve probleme sakupljat ćemo na jedno mjesto i plasirati ih institucijama kako bi ih rješavali – kaže Kusturić.
Naš sagovornik naveo je da se izvoz ljekovitog bilja svake godine povećava.
– Posljednji podatak Vanjskotrgovinske komore BiH govori da je na strana tržišta izvezeno oko 27 miliona KM. Impresivnije je to što imamo veoma mali broj firmi, koje su izvezle ovoliki iznos. Postoji veliki potencijal, posebno jer se, po slobodnoj procjeni, oko 100.000 ljudi kroz osnovnu ili dopunsku djelatnost bavi uzgojem ljekobilja – podvukao je Kusturić.
(K. Silajdžija/Faktor.ba)
