18:05 – U živoj diskusiji sa veoma zainteresovanim mladim ljudima, prisutni su zaključili Vijesti na temu socijalnog preduzetništva:
1. Socijalno preduzetništvo može biti jedno od rješenja za probleme u zajednici, ali zajednica ga treba pratiti i podržati jer preduzeće mora biti finansijski isplativo.
2. Način na koji socijalno preduzeće može da bude održivo je da poslovni model ne bude isključivo vezan za kredit iz banke, te da se kontinuirano radi na diversifikaciji, adaptiranju poslovnog modela prema zahtjevima tržišta.
3. Projekat zapošljavanja mladih bi trebao uz podršku Vlade Švicarske uspostaviti fond za podršku socijalnom preduzetništvu u BiH.
4. Postoji hroničan nedostatak fondova rizičnog kapitala ili poslovnih anđela, odnosno da ulaže u ideje sa potencijalom, ali i velikim rizikom.
17:45 – Sabina Sinanović-Ćatibušić – U potrazi rješenja koje će iskoristiti postojeće lokalne resurse došli smo na ideju pokretanja soc.preduzeća koji će iskoristiti potencijal mladih ljudi i pomoći im da steknu praktično iskustvo. Kroz ovaj model mladi su sami morali sebi kreirati prilike.
17:30 – Azur Ramić, IPAK Mladost gradi budućnost: Prije 6 godina bio sam na istom mjestu gdje ste vi danas, radio sam i u državnoj firmi, ali neuporedivo je iskustvo koje sam stekao radeći za omladinsku organizaciju. Sa željom da promijenimo nešto u svojoj lokalnoj zajednici odlučili smo se pokrenuti socijalno preduzeće. Suosnivač sam Newsource – online zajednice, putem koje radimo za klijente u SAD-u.
17:08 – Senad Karić, H&H Inc: Vodim firmu u kojoj je zaposleno 35 ljudi. Uspjeh je što je svakog prvog – plata. Sve što radimo je za medijske kuće u UK (Sony, DailyMail), 90% našeg posla je web development kao recimo da pravite web FIFA-e, to su velike strukture koje su tek u začetku koje će se tek za 5 godina zvati poslom.
16:43 – Anes Husanović, Coworking space BRDO: Kako život teče, mijenjamo svoje karijere. Vi ste generacija Millenials. Jedno rješenje za vas je freelancing. Tehnologija, mobilnost i znanje vam omogućava da vi naplatite svoj rad. U Americi se očekuje da će 40% radne snage u 2020.g. raditi kao freelanceri. Imao sam sreću da sam ušao u temu socijalnog preduzetništva, zahvaljujući primjerima koje sam vidio u Hrvatskoj i Sloveniji. Model koji može da primi dobre ideje freelancera, umjetnika, radnika a to je coworking. Tu zajedno rade ljudi koji žele voditi socijalno preduzetništvo za dobrobit svoje zajednice. Jedan od primjera ideje koja je realizovala a pripada socijalnom preduzetništvu prije nekoliko dana, je proizvodnja nosiljki za bebe za izbjeglice iz Sirije. Zahvaljujući donatorima, i prikupljanju sredstava ova poslovna ideja je u potpunosti opravdala finansijsku opravdanost.
Coworking je jedan od rješenja kako može da nastane socijalno preduzetništvo. U Tuzli postoji coworking space BRDO koji nudi svoj prostor svima, pa i studentima da dobiju savjet i da uče u formiranju svoje poslovne ideje.
16:35 – Počinje Vijesti, diskutujemo koliko je moguće pokretanje socijalnog preduzeća u BiH pred 300 mladih ljudi u Tuzli!
15:20 – Sanela Halilović – Sassja, muzičarka: Na birou sam i već 7 godina živim od svojih hobija. Kao muzičarka koja je izdala svoj prvi album i potpisala ugovor sa muzičkom produkcijskom kućom u Hrvatskoj nisam u mogućnosti da svoj umjetnički angažman regulišem. Kada sam kontaktirala AMUS BiH, rekli su mi da pošaljem tamo nekome mail. Završila sam Farmaceutski fakultet, međutim nisam sigurna da ću ikada raditi kao farmaceut, mogla bih raditi u Predstavništvu, ali zapravo ni ne tražim posao u toj sferi. Ja sam jedna od onih što su prestali vjerovati da je išta moguće u našoj zemlji, ali ipak sam uspjela ostvariti ono o čemu sam sanjala kao curica.
14:45 – Zlatko Berbić, Radio Kameleon: Ispričaću vam sve što sam radio u životu. Mi smo kao pioniri radili sve što se moglo, držao sam diskoteke, kafiće, pravili smo izložbe na koje su dolazili hiljade ljudi. Bilo je čudo koliko je posla bilo. Uz sve to studirao sam arhitekturu, a radio sam samo godinu dana kao arhitetka. Životni put me odveo na drugu stranu. Preporučujem svima da rade kao konobari da bi shvatili šta znači raditi sa ljudima. Kad sam pokrenuo biznis nisam znao čime će se baviti, nazvao sam to Kameleon d.o.o., zatim otvorio knjižaru ne znajući šta to znači, a ujedno i diskoteku. Htio sam da pokrenem nešto u “učmaloj” Tuzli, rudarskom gradu u kojem se spava do 11:00 sati. Kad sam ušao u priču oko pokretanja radija Kameleon, imao sam viziju da se bavim ljudskim pravima, otvorili smo radio ljudima. Svu noć smo vodili razgovore sa ljudima, i za vrijeme rata vodili brutalne razgovore.
13:50 – Omer Bakalović, Mediaplus u svojoj prezentaciji naglasio je nekoliko ključnih elemenata uspjeha koji su pratili njegovu firmu, od početaka 200. godine do danas. U ovom periodu, Mediaplus je ostvarivala i značajne uspjehe ali i padove od kojih se nije bilo lako oporaviti. Ono što je za Mediaplus napravilo razliku između opstanka/uspjeha i propasti su posvećenost, umreženost i specijalizacija. Partnerstvo kao nekad najteži oblik upravljanja kompanijom, može dati i najplodnije rezultate. Uz istrajnost i posvećenost – moguće je biti konkurentan na tržištima koje su za naše “liga šampiona”.
12:40 – Zurijeta Suljagić, DKC Farah: Svoj biznis sam pokrenula nakon što sam dobila otkaz u državnoj firmi. Sami početak je bio težak, ali znala sam da moramo postaviti visoke ciljeve. Ceremonija otvaranja kozmetičkog salona je urađena na najvišem nivou, a da salon nije ni postojao. Imali smo viziju, kupili smo 6 stanova kako se posao širio. Kad smo se odlučili 2001 podići kredit da bismo kupili laser za uklanjanje dlačica, svi su nam govorili da smo ludi. U tom trenutku smo doživjeli i prvi pad u poslu. Salon je opljačkan, a mi u trenutku zaduživanja smo podigli još jedan kredit. Nakon tog pada odlučili smo postavljati najviše ciljeve i uspjeli smo ostvariti svoju viziju. U marketingu prvom kupovinom možete izazvati lančanu kupovinu, sa lošim marketingom ostaćete na prvoj kupovini.
11:15 – Faruk Širbegović, Širbegović Inženjering: Lojalnost koju sam dokazao prema svojim radnicima me koštala i zdravlja i para. Sa 800 radnika, 2012. morali smo smanjiti firmu na 300 radnika. Ipak, opstali smo jer smo usvojili pristup da je “kriza prilika”. U Njemačkoj sam dogovorio posao izgradnje aerodroma u Berlinu – da li znate da je on napravljen u Gračanici? Raditi sa nijemcima je liga šampiona; Biznis koji nije profitabilan ne treba da postoji. 2012.godine u trenutku bankovne krize suočen sam sa najvećim izazovom, firma sa tadašnjim brojem radnika i tadašnjim statusom (visinom plate) nije mogla opstati, odlučio sam da zadržim manji broj radnika za koje sam mogao garantovati redovnu i sigurnu platu, dok sam ostalima ponudio priliku da samostalno krenu, od tih radnika samo jedan poslovni centar i dalje uspješno radi. Da bih bio uspješan u svom poslu, apsolutno sam se transformirao i od diktatorskog menaždera postao sam demokratski menadžer koji pita svoje radnike za mišljenje, dakle u potpunosti primjenjujem participativni menadžment. O obrazovanju uposlenika: ako ulažete u edukaciju zaposlenih rizikujete da odu, ako ne ulažete rizikujete da ostanu!
10:51 – Nihad Softić, Life Tomorrow: ispričao je ličnu priču o rastu i padu kompanije IT Computers; o psihološkim problemima nakon stečaja kompanije te ličnom profesionalnom povratku. Ključna razlika među ljudima je stav o životu. Oni pojedinci koji odu najdalje – to učine zato što vjeruju u sebe. Strah ne postoji – postoji samo iskušenje. Ne postoji poraz – već samo korak do pobjede.
10:34 – Admir Ćavalić – koordinator CEOTuzla: Danas slušamo uspješne priče uspješnih ljudi iz Tuzlanskog kantona koji su uspjeli uprkos svim preprekama i problemima. U okruženju u kojem se mladima od najranijeg djetinjstva sugeriše da budu oprezni i ne rizikuju to je naročito važno.
10:26 – #CEOTuzla su otvorili i ispred Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli učesnike pozdravili prof. dr Safet Kozarević i dr. sc. Bahrija Umihanić.
Ispred Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli učesnike je pozdravio dekan Fakulteta dr.sc. Safet Kozarević
9:52 – Pripreme za fantastični događaj za mlade u Tuzli su gotove. Očekujemo #CEO Tuzla i live blogging može početi!