Napredak u zapošljavanju u BiH koči korupcija, porezne stope, administracija i neformalno tržište, a privatni sektor je taj koji mladim ljudima može ponuditi nova radna mjesta – kazao je u intervjuu za Agenciju Fena globalni menadžer “Let’s Work” partnerstva IFC-ovog (Inrenational Finance Corporation) Odjela za procjenu uticaja na razvoj Ronald Michelitsch.
Naglasio je da su ove činjenice rezultat studije provedene u BiH među poslodavcima u privatnom sektoru vezano za zapošljavanje koju je proveo IFC.
– Dobra vijest je da su se neke stvari poboljšale od posljednje ankete koja je rađena 2009. godine, a vezane su za porezne stope, oporezivanja, finansijske usluge i izdavanje licenci i dozvola, istakao je.
Dodao je da su željeli čuti mišljenje mladih osoba o tome šta oni misle koja je najveća prepreka u zapošljavanju. Kako je stopa nezaposlenosti u BH visoka, IFC želi razumjeti na koji se način može pomoći privatnom sektoru u BiH da postane značajniji generator novih radnih mjesta. U tom cilju su u martu doveli tim stručnjaka u Sarajevo, koji su napravili analizu i dali preporuke za daljnje djelovanje IFC-ja.
Između ostalog, raspisali su i konkurs namijenjen mladim ljudima do 30 godina, za najbolji esej o temi “Kako riješiti nezaposlenost u BiH – stav moje generacije”. Prikupljeno je preko 150 prijava, te su izabrani najbolji. Cilj takmičenja je bio da se čuje glas i stav mladih, da se od njih sazna kako na najbolji način prevazići izazov nezaposlenosti u njihovoj zemlji.
Prva nagrada je pripala Ajki Baručić iz Tuzle, druga Enesu Tinjiću iz Tuzle, a treće mjesto su zauzeli Damir Kurtagić iz Sarajeva, Marina Andrijević iz Sarajeva i Nera Herceglić iz Sarajeva.
– Od velikog broja eseja smo izabrali pet najboljih, a izabrali su ih predstavnici grupacije Svjetske banke i IFC-a te drugi predstavnici nevladinog sektora. Komisija je dobila eseje pod šifrom, a imena smo dobili na dan proglašenja pobjednika, naglasio je.
Michelitsch je dodao da je u velikom broju eseja istaknuto da je privatni sektor taj koji može ponuditi radna mjesta. Naglasio je da to nije iznenađujuće, jer u Studiji o zapošljavanju koju je proveo IFC navodi se da 90 posto radnih mjesta nudi privatni sektor.
– U esejima je također istaknuto da sistem obrazovanja ne pripremi dovoljno mlade ljude za zapošljavanje u privatnom sektoru. Jedna od preporuka iz eseja jeste da obrazovne institucije trebaju blisko surađivati s privatnim sektorima i prilagođavati svoje nastavne programe kako bi studenti imali sposobnosti i vještine koje su tražene, kazao je Michelitsch.
Dodao je da je potrebno sagledati potrebe privatnog sektora, uključiti privatni sektor u kreiranje nastavnog programa, uspostaviti kombinaciju formalne i praktične obuke koja poboljšava mogućnost zapošljavanja za 20 posto te koristiti privatne institucije za obuku, jer su fleksibilnije za promjene i zahtjeve poslodavaca.
– Preporuka koja je data u pobjedničkom eseju je da bi bilo dobro da se rezultati institucije koje pružaju obuku objave kako bi studenti znali kakve su im šanse za zapošljavanje kada završe neku obuku, istakao je.
Michelitsch je naglasio da se drugoplasirani esej više fokusirao na poduzetništvo, a jedna od preporuka jeste da bi bilo potrebno olakšati mogućnost osnivanja firmi, obzirom da postoji previše regulativa koje je teško ispoštovati.
– Druga preporuka je da u BiH postoje veliki porezi na radnu snagu što je u suprotnostima s poticajima za radna a mjesta. Mladi poduzetnici trebaju pristup početnom kapitalu i kreditima, kazao je.
Michelitsch je dodao da su mladim poduzetnicima potrebe usluge i podrške u izradi biznis planova i pomoć u pripremi za obraćanje bankama za programe koji će im pomoći u poslovanju. Nada se da će vlasti implementirati zaključke koji su proizašli iz ovih eseja.
Istakao je da je IFC proveo globalnu studiju o tome na koji način se može otvoriti i unaprijediti više radnih mjesta te da su sagledali četiri glavna faktora, a to su investicijska klima, infrastruktura, pristup finansiranju i obukla radnika i poslodavaca.
– Prva tri faktora se uglavnom odnose na ponudu radne snage. Četvrti faktor se tiče vještina i sposobnosti, naglasio je.
On smatra da je poslovno okruženje u BiH najgore u regionu i u svijetu.
– Posebno me šokiralo da se u Izvještaju o poslovanju vezano za lakoću poslovanja BiH nalazi na 174 mjestu od 189 zemalja. Iznad se nalazi Bangladeš, a iza Uganda, pojasnio je.
Što se tiče broja procedura koje je potrebno izvršiti da se osnuje firma, u BiH je potrebno 11 procedura, dok je u Evropi potrebno pet, što je duplo više.
– Ogromna je razlika u visini osnivačkog kapitala, odnosno iznosa novca koji bi mlada osoba trebala izdvojiti za osnivanje preduzeća, koji je u BiH 29 puta veći od prihoda po glavi stanovnika, dok u Evropi iznosi 3,5. To je tužno, naglasio je.
Istakao je da po brzini izdavanja građevinskih dozvola BiH je na 175 mjestu dodajući da zaostaje, dok druge zemlje provode reforme i idu naprijed.
Michelitsch je dodao da je priključak za opskrbu električnom energijom i plaćanje poreza skuplje u BiH nego u ostalim zemljama.
– Kada smo pokrenuli ovaj konkurs, smatrali smo da je vrlo važno uključiti mlade ljude, jer se radi o njihovoj budućnosti i mislim da smo uspjeli u tome. Također smo htjeli vidjeti preporuke mladih ljudi, koje su jako dobro napisane, kazao je.
Najavio je da je sljedeći korak implementacija ovih preporuka na kojim se trebaju ujediniti snage. Dodao je da IFC ima globalno partnerstvo koje se zove “Let’s Work” čiji je cilj da se otvore i unaprijede radna mjesta.
– Priključilo nam se više od 20 međunarodnih razvojnih institucija. Ostali akteri koji trebaju raditi na implementaciji ovih preporuka su vlade, privatni poduzetnici i mladi, zaključio je Michelitsch u razgovoru za Agenciju Fena.
Aktivnosti koje provodi Let’s Work koordinira IFC, članica Grupacije Svjetske banke koja se bavi privatnim sektorom, s ciljem jačanja oblasti u kojima se može otvoriti veliki broj radnih mjesta i poboljšati njihovu kvalitetu. Let’s Work spada u dio aktivnosti Grupacije Svjetske banke koje se odnose na radna mjesta, kao jedan od osnovnih načina za ostvarivanje svog cilja iskorijenjavanja ekstremnog siromaštva i poticanja prosperiteta za svo stanovništvo.
