Ambasadorom Švicarske Nj.E. Heinrich Maurer se jučer sureo sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH mr. Borisom Tučićem.
Na sastanku je razgovarano o EFTA sporazumu koji stupa na snagu 01. januara 2015.godine, čime će biti omogućen plasman voća i povrća na tržišta zemalja članica ove ekonomske grupacije – Švajcarske Konfederacije, Kraljevine Norveške, Islanda i Kneževine Lihtenštajn.
Inače, prema statističkim podacima, od četiri zemlje EFTA, BiH najveći obim robne razmjene ostvaruje sa Švicarskom, te Norveškom. Tako je prošle godine u Švicarsku izvezeno robe u vrijednosti od 135.318.071 KM, dok je uvoz iznosio 1.349.854.627 KM, u Norvešku je izvezeno robe u iznosu 13.526.210 KM, a uvoz je bio 3.470.186 KM. Švicarska je posebno interesantna jer gotovo 40 posto potreba stanovništva za prehrambenim proizvodima podmiruje iz uvoza, što pruža potencijalnu mogućnost za plasman bh. poljoprivrednih proizvoda na ovo tržište.
Upravo to je razlog da naredne godine, tačnije u februaru 2015., Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH organizuje seminar za promociju trgovine zajedno sa EFTA sekretarijatom, a na njemu će se poslovna zajednica upoznati sa izvoznim mogućnostima u EFTA zemlje. U skladu s predmetnom temom, sa ambasadorom Maurerom je razgovarano o seminaru koji će biti organiziran u svrhu promocije EFTA sporazuma u Sarajevu 16/17.februara 2015. god i Banjaluci 19.februara 2015.god.
Tokom susreta razgovarano je o seminarima koji će biti organizovani s ciljem promocije EFTA sporazuma i to u Sarajevu 16. i 17. februara i u Banjaluci 19. februara 2015 godine.
Ministar Tučić i ambasador Mauerer razgovarali su i o otvaranju novih avio linija na relaciji Ženeva-Sarajevo, koja će biti u funkciji u martu mjesecu 2015. godine, te liniji Cirih-Sarajevo i Cirih-Banjaluka koje će biti u funkciji u maju mjesecu 2015.god.
Šta je EFTA
Evropsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) predstavlja asocijaciju koja ujedinjuje tržišta Švajcarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna u oblasti trgovine, uspostavljenu sa ciljem da obezbjedi okvir za liberalizaciju trgovine robom među njenim članicama.
Pored međusobne liberalizacije trgovine tri zemlje EFTA-e, Island, Lihtenštajn i Norveška, od 1994 godine imaju Sporazum o Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) sa EU koji predviđa uključivanje zakonodavstva EU-a koji pokriva četiri slobode – slobodu kretanja roba, usluga, radne snage i kapitala – u 30 država ( 27 članica EU + 3 EFTA članice).
Švajcarska formalno nije dio EEA Sporazuma, ali ima bilateralni sporazum sa EU koji u suštini takođe podrazumijeva harmonizaciju zakonodavstva.
Pored toga zemlje EFTA-e su, zaključivanjem brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa trećim zemljama širom svijeta, stvorile jednu od najvećih svjetskih mreža slobodne trgovine i koja pokriva oko 80 posto vanjskotrgovinske razmjene sa ostatkom svijeta, a pregovori sa još nekim zemljama su u toku.
Od zemalja regiona Bosna i Hercegovina je posljednja zemlja koja zaključuje ovaj sporazum sa EFTA-om.
Pregovori o zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) započeti su na osnovu Odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, krajem marta 2011. godine. Nakon više od dvije godine vrlo složenih i teških pregovora, oni su uspješno okončani početkom maja 2013 godine, saopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Privrednici jednoglasni – podržavamo sporazum sa EFTA
Privrednici u BiH jedinstveni su u stavu da je ovo prilika koju bh. privreda ne smije propustiti i koju bi trebalo što bolje iskoristiti, jer nam se otvara tržište od 13 miliona stanovnika. BiH je u pregovorima sa EFTA obezbijedila asimetriju u liberalizaciji tržišta robom, što podrazumijeva da EFTA danom stupanja na snagu Sporazuma ukine sve carinske dažbine na uvoz industrijskih, kao i prerađenih poljoprivrednih proizvoda i ribe porijeklom iz BiH, a da BiH u određenom prelaznom periodu izvrši snižavanje carinskih dažbina. U oblasti baznih poljoprivrednih proizvoda dogovorena je vrlo ograničena liberalizacija, te je značajan broj strateških poljoprivrednih proizvoda trajno zaštićen.
“Uzimajući u obzir da je uvoz iz zemalja EFTA gotovo zanemariv u ukupnom uvozu BiH, ukoliko izuzmemo uvoz sirove nafte koja dolazi preko Švicarske, zaključivanje sporazuma neće značajnije uticati na tržište u BiH. S druge strane, očekujemo da će otvaranje tržišta zemalja EFTA i dogovorena asimetrija u liberalizaciji dati značajan podsticaj bh. privredi za povećanje izvoza”, kazao nam je Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, dodajući da je, kako bismo iskoristili ovu prednost, neophodno intenzivirati aktivnosti na harmonizaciji propisa i standarda u poljoprivrednoj proizvodnji sa standardima EU, jer EFTA zemlje imaju Sporazum o evropskom ekonomskom prostoru (EEA) sa EU koji predviđa uključivanje zakonodavstva EU.
Da su Švajcarska i Norveška najinteresantnije bh. privredi smatra i Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, koji je naglasio kako su metaloprerađivačka i alatna industrija samo neki od sektora u kojima se ogleda buduća saradnja BiH i zemalja EFTA.
– Kako bi se osigurao što bolji nastup bh. privrednika na ovim tržištima, ali i kako bi se članice EFTA upoznale sa potencijalima bh. tržišta, trebali bi se osigurati poslovni susreti u što skorije vrijeme, smatra Jašarspahić.
