Search

Mladi hoće, a neće posao

Većina mladih ljudi kuka da nema posla. Posla ima, samo ga treba tražiti i biti spreman i imati vremena za usavršavanje. A siguran sam da većina mladih vrijeme gubi u kafanama. Ovo su riječi Miloša Blagojevića, predsjednika Omladinskog savjeta RS, koji svoju izjavu argumentuje podatkom da lani, nakon objavljivanih poziva za edukativna i besplatna putovanja u zemlje poput Azerbejdžana i Portugala, nije bilo učesnika iz RS.

“Koliko god omladinske organizacije organizovale seminare, konferencije i slične događaje, koji su u većini slučajeva besplatni, uvijek imamo pojavu da se mali broj ljudi prijavljuje. Poslodavcima nije dovoljno formalno obrazovanje koje mladi ljudi steknu u školama i na fakultetima”, kaže on.

Blagojević podsjeća i na nedavno održani Sajam obrazovanja i zapošljavanja, gdje su, ističe, poslodavci saopštili da imaju radna mjesta i da ih nude, ali mladi ljudi koji im se jave nemaju dovoljno kompetencija da odgovore potrebama koje ponuđeno radno mjesto zahtijeva.

“To je katastrofalan i porazan podatak”, zaključuje Blagojević.

Da je poželjno da mladi ljudi rade na cjeloživotnom učenju, te da prate principe tog učenja, smatra i Saša Jovljević, projekt koordinator u Omladinskoj informativnoj agenciji BiH.

“Smatramo da se mladim ljudima nudi veliki broj mogućnosti za doedukaciju, no nažalost samo mali dio njih vidi korist za sebe u tom polju, a još manji broj njih se odluči na taj korak”, naglašava Jovljevićeva. Poslodavci ističu da više ne pitaju za “papir”, već ih zanima šta znate.

“Ako imaju neke vještine, treba da imaju i hrabrosti da izađu na tržište, a ako ih nemaju, treba da se raspitaju gdje bi mogli da svoje znanje dopune”, naglašava Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH.

Prema istraživanjima portala Posao.ba, poslodavci vrlo često prilikom potrage za radnikom traže vještine i znanja koja nisu obuhvaćena programima u visokoškolskim ustanovama ili, ukoliko jesu, nisu dovoljno bazirana na razvoj konkretnih vještina. “U čak 23 odsto od ukupnih objavljenih oglasa na portalu, poslodavci navode obavezno znanje rada na računaru, znanje engleskog jezika, a zatim poznavanje njemačkog i turskog jezika. Često traže i vještine i znanja koja zahtijevaju samostalno učenje, neki vid neformalnog obrazovanja, pohađanje treninga, edukacije, obuke ili dodatno certificiranje za specifičnu vještinu”, kaže Benjamin Kadić, voditelj prodaje na portalu Posao.ba.

Kako dodaje, među najtraženijim vještinama jeste i aktivno iskustvo u upravljanju automobilom, ali tu spadaju i vještine komunikacije.

“Osim toga, vještine koje se sve više traže iz godine u godinu jesu organizacijske vještine, pregovaračke i prodajne vještine. Poslodavci, također, žele u svojim uposlenicima veliku razinu samostalnosti i inicijative, tačnost i pouzdanost, sposobnost rada u timu, te snalažljivost i fleksibilnost u radu”, nabrajao je Kadić.

Po podacima koji su nam ustupljeni iz Omladinske informativne agencije BiH, 45 odsto mladih je nezaposleno, a 73 odsto ih želi da napusti BiH.

Prema informacijama zavoda i službi zapošljavanja, u BiH je, krajem januara, na evidencijama bilo prijavljeno 551.167 nezaposlenih lica. “Od ukupnog broja lica koja traže zaposlenje, 170.240 ili 31 odsto su činila lica do 30 godina starosti”, precizirao je Željko Rajić, zamjenik direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Na Forumima o zapošljavanju mladih (YEF) se često govorilo o tome da  nezaposlenost nije najveći problem u BiH, nego da je to neaktivnost. “Broj neaktivnih u BiH je veći od broja aktivnih. Od radno sposobnih 2,5 miliona, trećina je zaposlena, dvije trećine nezaposlene ili neaktivne. Samo 1,1 milion je aktivan, od kojih je 800.000 zaposleno, a 300.000 nezaposleno”, navodi rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih Ranko Markuš. To uzrokuje novi paradoks bh. ekonomije, visoka je nezaposlenost, a poslodavci imaju problem da nađu radnike, jer su nezaposleni nedovoljno obučeni ili nisu motivirani da traže posao. Zbog toga je neophodna efikasna savjetodavna funkcija u biroima za zapošljavanje koja će izdvojiti osobe koje zaista traže posao i pomoći im da ga i pronađu, od onih koji ga zapravo i ne traže.

(Nezavisne novine, YEP)

Druge objave u kategoriji