Search

Mogućnost pristupanja projektima – poput radionica, seminara, razmjena i volontiranja u zemljama EU – studentima u BiH trebao bi biti izazov i cilj, a ne nemoguć san zbog neupućenosti u administrativne procedure

Mogućnosti Erasmus plus programa, iako već duže vrijeme dostupne, mnogim mladim ljudima u Bosni i Hercegovini i dalje nisu do kraja poznate. Sedmogodišnji program razmjene i osposobljavanja studenata i mladih ima budžet od ukupno 14,7 milijardi eura.

Na program Evropske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport aplicirao je Ernad Čomaga i to za master studij iz oblasti evropskog prava u Berlinu. Činio je to i ranije.

“Mislim da je to nešto što itekako može vrijediti kako meni tako i na kraju krajeva našem društvu ako bih se aktivirao nakon svog povratka. Jako je bitno za naše studente da istražuju, a ne samo da uče napamet, to je jedna velika razlika između naših univerziteta i univerziteta na zapadu”, kaže Ernad Čomaga, master student Evropskog prava

“U Erasmus plus za područje mladih u u proteklom periodu iz BiH bile su 31 aplikacija, od kojih je 9 bilo uspješnih i povučeno je negdje oko 315 hiljada evra”, kaže Biljana Čamur-Veselinović iz Ministarstva civilnih poslova.

Bosna i Hercegovina ima i dosta odbijenih aplikacija zbog zahtjevnih administrativnih procedura i potrebnih partnera. Kontakt tačka za program Erasmus plus u BiH je nevladina organizacija PRONI.

Nije jednostavno kad hoćete npr. da pošaljete mlade ljude imate dosta nekih poteškoća da vi mladu osobu pošaljete ako je nezaposlena ona mora da se vrati svaka tri mjeseca, npr. mi smo imali volontera koji je mora da se vrati iz Njemačke svaka tri mjeseca da se vrati da se prijavi na biro za zapošljavanje da ga ne bi skinuli. Ima dosta prepreka za mlade ljude koji dolaze u BiH da im Služba za stranke koja ne razumije taj program volonterskih razmjena traže ugovor o radu, zdravstveno osiguranje, mjesto prebivališta”, kaže Jasmin Jašarević generalni menadžer PRONI centra za omladinski razvoj.

“Ja sam zapravo obrazložio da želim ovo znanje koje ću ovdje da steknem da prenesem u BiH što ću zapravo i činiti i ja mislim da je to jedan od bitnih elemenata zašto su oni uvažili moju aplikaciju. Međutim, moram naglasiti da je poznavanje jezika – engleskog, njemačkog, francuskog da je itekako bitna stvar i zato moram studente motivisati da uče strane jezike i da idu na kurseve ukoliko žele da apliciraju na ovakve programe”, pojašnjava Čomaga.

Ovakva mogućnost pristupanja projektima – poput radionica, seminara, razmjena i volotiranja u zemljama EU – studentima u Bosni i Hercegovini trebao bi biti izazov i cilj, a ne nemoguć san zbog neupućenosti u administrativne procedure ili otežanih okolnosti u zemlji.

Cijeli intervju na N1 pogledajte ovdje. 

Izvor: N1

 

Druge objave u kategoriji