Prema podacima Međunarodne organizacije za rad, u Bosni i Hercegovini između 150.000 i 200.000 ljudi radi “na crno” i taj broj je u stalnom porastu.
Ako inspekcija utvrdi da radnik u Bosni i Hercegovini radi bez ugovora o radu, propisana zakonska kazna iznosi od 1000 do 7500 eura. Unatoč drastičnim kaznama, prema najnovijim podacima, u Bosni i Hercegovini “na crno” radi oko jedne četvrtine svih zaposlenih, odnosno svaki četvrti radnik, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Međunarodne organizacije za rad, u Bosni i Hercegovini između 150.000 i 200.000 ljudi radi “na crno” i taj broj je u stalnom porastu. Tako je u nekoliko posljednjih godina broj radnika bez ugovora o radu porastao s 20 na 23 posto. Da situacija uzima ozbiljne razmjere, tvrde iz Saveza sindikata BiH. Prema njihovim podacima, više od 250.000 radnika radi “na crno”.
Premda je rad bez ugovora u BiH uzeo maha, i po broju neprijavljenih radnika ova zemlja drži neslavni rekord, ovaj način varanja države evidentan je i u našem susjedstvu. Poznato je kako se u većini zemalja Balkana na tržištu rada nalazi veliki broj radnika koji, kako se to popularno kaže, rade “na crno” ili bez ikakvog ugovora o radu kojim bi pravno regulirali svoj radni odnos.
Premda nema službenih podataka, prema istraživanjima i procjenama, u zemljama Balkana “na crno” radi oko milijun radnika.
U Hrvatskoj oko osam posto zaposlenih prima dio ili cijelu mjesečnu plaću “na ruke”, što je oko 90.000 radnika, pokazali su podaci Porezne uprave za 2014. godinu.
U Crnoj Gori još uvijek nema službenih podataka o stopi rada “na crno”, ali ankete Saveza sindikata pokazuju kako između 35.000 i 40.000 zaposlenih, koji rade bez ugovora, primaju dio ili cijeli dohodak “na ruke”, nemaju plaćeno socijalno osiguranje i ne uplaćuje im se radni staž.
Vlada Crne Gore, pozivajući se na rezultate analize koju je uradio Ekonomski fakultet, utvrdila je kako 14 posto radnika u Crnoj Gori radi “na crno”.
U Srbiji je stanje slično onome u BiH, ako ne i gore. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, krajem 2014. godine u toj zemlji “na crno” je radilo 600.000 ljudi ili oko 24 posto zaposlenih. Kazne za poslodavce kod kojih rade neprijavljeni radnici su do 16.500 eura.
Neformalna zaposlenost ili rad “na crno” podrazumijeva rad u neregistriranoj tvrtci, bez formalnog ugovora i bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, s jednom plaćom na papiru, a drugom na računu. Najviše takvih radnika je među građevincima, trgovcima, u turizmu i ugostiteljstvu, autoprijevozu, agencijama za osiguranje, kladionicama i kockarnicama, ali i među obrtnicima. Nerijetko takvi slučajevi izađu na vidjelo kada djelatnik na gradilištu doživi nesreću i ostane bez materijalne potpore.
