Iako djeluju unutar istih sektorskih oblasti kao i javne institucije i mnoge probleme rješavaju efikasnije od njih, većina nevladinih organizacija u BiH u pogledu finansijskih mogućnosti na ivici je održivosti, jer zavisi uglavnom od stranih donatora.
Spisak problema sa kojima se suočavaju nevladine organizacije je podugačak. Najveći je da većina organizacija ne može zapošljavati ljude na duži period. Razloga je mnogo, a najčešći je visina poreza na ugovore o radu, a potom i manjak sredstava za organizacijsko funkcioniranje i infrastukturu.
Ovo je, u najkraćem, sažetak sastanka održanog nedavno u JU „Služba za zapošljavanje Kantona“- Sarajevo, kojem su pored direktora Igora Kamočajija prisustvovali i predsjednici Asocijacije za kulturu i umjetnost Danijela Dugandžić- Živanović i Boriša Mraović.
„Mladi koji su svoja radna iskustva stekli u nevladinoj organizaciji, pokazuju znanja i vještine koje traži tržište rada“, naglasila je Dugandžić- Živanović. „Nažalost te ljude, iz razloga koje smo već naveli, ne možemo zadržati i oni se vraćaju na evidenciju biroa. Povod zbog kojeg smo danas ovdje je prevazilaženje ovog jaza i kreiranje zajedničkog interesa kroz javno – građansko partnerstvo“, konstatirala je Dugandžić- Živanović.
Potreba za novom generacijom hibridnih institucija, kako se moglo čuti na sastanku, je prioritet današnje i buduće perspektive i razvoja javnih politika. Primjer za to je zagrebačka javna ustanova Pogon– Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade i Regionalni info – centar za mlade Grada Rijeke. Da li se ovakve prakse mogu primijeniti i u Sarajevu, pitanje je na koje se odgovor pokušao naći na sastanku.
„Služba je otvorena za sve ideje koje u konačnici imaju za cilj smanjenje nezaposlenih lica. Stajališta sam da model saradnje lokalne samouprave, građana i privatnih preduzeća može samo ojačati poziciju javnih institucija. U svakom slučaju civilno- javno partnerstvo pored ostalih prednosti pruža priliku za razmjenu iskustava i brži tok informacija među sektorima, ali i veću pristupačnosnost javnih ustanova korisnicima usluga“, zaključio je Kamočaji.
Na sastanku se razgovaralo o tržištu rada, nekvalificiranoj radnoj snazi, ali i programima aktivnih mjera zapošljavanja gdje je fokus stavljen uglavnom na privatni sektor, dok su potencijali za zapošljavanje u nevladinom sektoru potpuno zaboravljeni i neiskorišteni.
„Istraživanja koja smo proveli u okviru GIZ-a“, kazao je Boriša Mraović, magistar demokratije i ljudskih prava „pokazuje da je stopa nezaposlenosti mladih ljudu u BiH skoro četiri puta veća od njihovih vršnjaka u 25 država članica Evropske unije. Većina njih također imaju vrlo malo šanse da rade u neformalnom sektoru“.
Na kraju sastanka je zaključeno da bi saradnja službi za zapošljavanje i nevladinih organizacija kroz nove oblike programa zapošljavanja mogla omogučiti ne samo nova radna mjesta, nego bi pomogla i održivost nevladinog sektora, ali da su naredni koraci o ovoj saradnji u nadležnosti resornog ministrastva, Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo koja usvaja prijedlog mjera aktivinih politika zapošljavanja.
