Izmjene i dopune Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti donose brojne novine, a najvažnije se odnose na definiciju nezaposlenih lica i uloge Zavoda za zapošljavanje RS, produženo je trajanje prava i povećana je najniža novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti.
Na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj krajem oktobra usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji treba doprinijeti boljoj socijalno-ekonomskoj zašti
ti nezaposlenih osoba kojima bez njihove saglasnosti, krivice ili zahtjeva prestane radni odnos. Zakon donosi brojne novine, a najvažnije se odnose na samu definiciju nezaposlenih lica i uloge Zavoda za zapošljavanje RS, jer je ovim izmjenama propisano da Zavod za zapošljavanje Republike Srpske vodi isključivo evidencije o aktivnim tražiocima posla, odnosno licima koja su raspoloživa (voljna) i spremna da prihvate ponuđeno zaposlenje. „Trenutno, važećim zakonom je propisano da Zavod za zapošljavanje vodi dvije evidencije – evidenciju aktivnih tražilaca posla i evidenciju lica koja se Zavodu prijavljuju radi ostvarivanja drugih prava, prije svega prava na zdravstveno osiguranje na teret RS. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je usvojen zajedno sa izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, propisano je da će svi građani bez prihoda, pravo na zdravstveno osiguranje ostvarivati direktno u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, bez posredovanja Zavoda za zapošljavanje ili drugih institucija. Realizacijom ovog zakonskog rješenja, Zavod će biti u mogućnosti da sve svoje kapacitete usmjeri ka aktivnim tražiocima posla, postane puno proaktivniji u vršenju svojih primarnih uloga posredovanja u zapošljavanju i pripreme za zapošljavanje lica koja traže zaposlenje, a prije svega kroz provođenje programa obuka, prekvalifikacija i dokvalifikacija u skladu sa potrebama i stanjem tržišta rada“, za Business Magazine kaže Branka Šljivar, načelnica odjeljenja za razvoj, analitiku, informisanje i opšte poslove Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS. Cilj ove zakonske intervencije je da se dobije realna slika situacije na tržištu rada, jer su se često poslodavci žalili na činjenicu da na evidencijama Zavoda postoji značajan broj lica određenih kvalifikacija, ali da se na otvorene oglase za zapošljavanje niko ne prijavljuje, naročito u deficitarnim zanimanjima (vozači motornih vozila, građevinski i tesarski radnici, mašinstvo, elektrika i elektronika…). Druga značajna izmjena odnosi se na poboljšanje socijalnog i ekonomskog statusa lica koje bez svoje krivice ili saglasnosti, ostanu bez zaposlenja. Usvojenim izmjenama izvršeno je povećanje iznosa novčane naknade koju će primati ova lica i dužina trajanja ovog prava za radnike sa dužim radnim stažom, dakle, u rasponu od jednog do 24 mjeseca, u zavisnosti od dužine staža. Tako je maksimalno trajanje prava na novčanu naknadu s dosadašnjih 12 produženo na 24 mjeseca za radnike sa više od 35 godina radnog staža. Prema ovim izmjenama, radnik koji je do prestanka radnog odnosa navršio 15 godina radnog staža, umjesto 40 posto plaće koju je ostvarivao prije prestanka radnog odnosa, primat će novčanu naknadu u visini od 45 posto plaće. Isto tako lica koja su radila 15 i više godina umjesto 45 posto plaće koju su ostvarivali prije prestanka radnog odnosa, primat će novčanu naknadu u visini od 50 posto plaće koju su ostvarivali prije prestanka radnog odnosa. Usvojenim izmjenama značajno je povećana i najniža novčana naknada koja će umjesto 252 КM iznositi 360 КM, a što je povećanje za više od 100 КM na mjesečnom nivou. Prema novom Zakonu, nezaposleno lice kojem je u smislu propisa o radu prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koje je provelo najmanje osam mjeseci neprekidno u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci, ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje. Radnik ostvaruje navedena prava i u slučaju kada jednostrano otkaže ugovor poslodavcu zbog neisplaćenih plaća ili doprinosa u periodu dužem od tri mjeseca.
Dužina trajanja prava određuje se na osnovu dužine radnog staža. Shodno tome, ukoliko je radnik na poslu proveo 12 mjeseci imat će pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje od mjesec dana. Ukoliko je proveo od godinu dana do dvije godine imat će pravo dva mjeseca, a od dvije godine do navršenih pet godina imat će pravo u trajanju od tri mjeseca. Pravo u trajanju od šest mjeseci imat će radnik koji na radnom mjestu proveo od pet godina do navršenih deset godina, a od deset godina do navršenih 20 godina imat će naknadu u trajanju od devet mjeseci. Za navršenih od 20 do 30 godina radnog staža nezaposleni ima pravo na naknadu u trajanju od 12 mjeseci, dok će oni sa navršenih 30 godina radnog staža do navršenih 35 godina radnog staža imat pravo u trajanju od 18 mjeseci. Oni radnici koji imaju radni staž duži od 35 godina imat će pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju od 24 mjeseca.
U procesu priprema ovog zakona, pored predstavnika Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite RS i Zavod za zapošljavanje RS aktivno su bili uključeni i predstavnici reprezentativnih sindikata i udruženja poslodavaca. „U skladu sa ranije zaključenim Memorandumom o razumijevanju i saradnji predstavnici sindikata su u izradi zakona insistirali na povećanju iznosa novčane naknade i dužine trajanja prava na novčanu naknadu, a što je u značajnoj mjeri uvaženo i prihvaćeno u usvojenom rješenju uz saglasnost ostalih partnera. Sa druge strane predstavnici poslodavaca insistirali na kvalitetnijem uređivanju oblasti evidencija o nezaposlenim licima u cilju dobijanja kvalitetnijih podataka o aktivnoj ponudi raspoložive radne snage, a što je takođe u značajnom obimu prihvaćeno u usvojenim izmjenama“, dodaje Šljivar. Primjedbe poslodavaca odnosile su se i na odredbe kojima je propisano produžavanje trajanja prava u odnosu na postojeće zakonsko rješenje. Najznačajnija promjena je propisivanje dužeg trajanja prava za nezaposlena lica sa dužim radnim stažom. Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske se izričito protivila izmjenama ovog člana i produžavanju trajanja prava na novčanu naknadu, a navedeni stav obrazlažu činjenicom da bi predlože
ne izmjene podsticale neaktivnost nezaposlenih lica i negativno uticale na povratak tih lica na tržište rada. „Smatramo da ova mjera neće i ne može uticati na aktivnost ili pasivnost nezaposlenih lica. Usvojene izmjene će svakako dovesti do porasta broja korisnika novčane naknade iz prostog razloga što se produžava trajanje dužine prava, ali taj porast neće moći značajnije uticati na ukupnu situaciju na tržištu rada Republike Srpske, naročito, imajući u vidu da će ova grupa nezaposlenih lica i dalje ostati prioritetna u smislu aktivnih mjera i da će Zavod u budućnosti kvantitativno i kvalitativno imati puno više prostora za planiranje i provođenje znatno bolje ciljanih aktivnih mjera i posredovanja u zapošljavanju“, objašnjava Šljivar. S obzirom na duži period primanja naknade, koja je ovim Zakonom i uvećana postavlja se pitanje da li će postojati mogućnosti zloupotreba. Šljivar smatra da zakon ne može „otvoriti“ mogućnosti za eventualne zloupotrebe, jer je isti precizniji u definiranju prava i obaveza nezaposlenih lica i Zavoda za zapošljavanje. Kada su u pitanju represivne mjere, one su ostale iste kao i u prethodnom zakonu. „Nezaposlena lica koja ne budu izvršavala svoje obaveze bit će brisana sa evidencije nezaposlenih lica na period od šest mjeseci i za to vrijeme neće moći koristiti usluge Zavoda. Izuzetno je bitno napomenuti da, za razliku od trenutno važećeg rješenja sa brisanjem iz evidencije nezaposlenih lica, to lice neće izgubiti pravo na zdravstveno osiguranje, jer će to pravo ostvarivati direktno u Fondu zdravstvenog osiguranja, bez obzira na status koji ima kod Zavoda za zapošljavanje. Zavod će u saradnji sa nezaposlenim licem, za svako nezaposleno lice pripremati individualni plan zapošljavanja kojim će biti definirane obaveze kako Zavoda tako i nezaposlenog lica. Ovaj koncept je relativno nov u našem zakonodavstvu i prati trendove rada sa nezaposlenim licima u razvijenim zemljama i omogućava da svako lice, uz podršku javne službe za zapošljavnje, u potpunosti iskoristi sve svoje potencijale i na kraju nađe adekvatno zaposlenje“, dodaje Šljivar.
Nove metode rada, razdvajanje evidentičarske od savjetodavne funkcije i jačanje posredničke i savjetodavne uloge, kao i unapređenje infrastrukture i IT podrške Zavoda su neki od ishoda reformskog paketa koji je Projekat zapošljavanja mladih (YEP) implementirao, počevši od Oglednog biroa u Doboju da bi se postepeno nove procedure i metode rada rasprostranile kroz cijelu mrežu Zavoda.
Izvor: Business Magazine / yep.ba
Fotografija: Simulacija razgovora sa poslodavcem – Biro Srbac (Klub za traženje posla)
