Bosna i Hercegovina godinama kuburi s negativnim prirodnim priraštajem i masovnim iseljavanjem stanovništva, odlaze nam čitave obitelji i najkvalificiraniji radnici a mnogo od onih koji su ostali s nestrpljenjem čekaju 1. ožujak 2020. godine i liberalizaciju njemačkog tržišta rada.
Ova zemlja, koja je pravi ekonomski div i lokomotiva Europske unije vapi za kvalificiranim radnicima, a upravo je to top tema u tamošnjim medijima koji pišu kako samo u klasičnim obrtničkim zanimanjima oko 250 tisuća radnih mjesta nepopunjeno, dok drugi navode kako se procjenjuje da njemačkom gospodarstvu nedostaje i do 400 tisuća stručnih radnika. A kako će se to itekako osjetiti i na našoj zemlji najbolje svjedoči primjer da je Njemačka već napravila pilot-projekt kojega zanatski savez namjerava provesti u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, a koji se tiče žitelja naše zemlje.
– Namjerava se u okviru tog projekta vrbovati kvalificirane ljude iz BiH, nakon čega će rezultati tog pilot-projekta služiti kao podloga za daljnje vrbovanje, odnosno posredovanje kadra u drugim zemljama izvan EU, piše Süddeutsche Zeitung , a prenosi DW.
Nužna radna snaga
Ovaj list također se osvrće na sve te stavke te navodi da Njemačka, kad se usporedi s drugim zemljama, doista treba postati privlačnija za stručni kadar. Taj list prenosi rezultate jedne OECD-studije u kojoj se navodi da “zemlje poput Australije, Švedske ili Švicarske za akademski obrazovan kadar nude znatno bolje uvjete nego Njemačka”, kao i da taj akademski obrazovan kadar u Njemačkoj zbog nepriznavanja diploma često radi niže poslove za koje je prekvalificiran.
Časopis Die Zeit donosi komentar pod naslovom “Pustite ih da uđu!” u kojemu piše kako je zaključak summita u Berlinu da Njemačka treba postati privlačnija za stručni kadar iz inozemstva te da je to “nužno potrebno jer ono što je jasno je da je stopa nataliteta, doduše, blago porasla, ali starenje društva svejedno ide dalje”.
Portal tagesschau.de. pak prenosi i riječi predsjednika krovne organizacije njemačkih radničkih saveza BDA Inga Kramera o tome koliko je bitno ubrzati birokratske procese oko dolaska stručnog kadra u Njemačku.
– Kandidati za posao često moraju mjesecima čekati da dobiju terminu u njemačkim veleposlanstvima. Dok se zatim papiri za ulazak u zemlju provjere, protekne često opet nekoliko mjeseci, žale se poduzeća, piše tagesschau.de. Stoga se ukazuje na to da će Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke s novim državnim proračunom dobiti dodatna sredstva za stvaranje radnih mjesta kako bi se mogli ubrzati te birokratske procedure. Osim toga se, piše dalje ovaj portal, savezna vlada nada da će se jače koristiti njezin portal “Make it in Germany” i poduzeća prijaviti više natječaja za posao.
– Najveća potreba je, prema vladinoj strategiji o vrbovanju radne snage, evidentna u branšama iz područja matematike, informatike, prirodnih znanosti i tehnike. Osim toga su nedostatkom pogođeni građevina, hotelijerstvo i gastronomija, kao i profesije iz zdravstvenog sektora. Konkretno se radi o potrebi za elektrotehničarima, metalskim radnicima, mehatroničarima, kuharima, njegovateljima za starije i iznemogle osobe, informatičarima kao i softver dizajnerima, navodi se.
Summit u Berlinu
Inače, DW podsjeća kako je summit o vrbovanju stručne radne snage je održan u Berlinu povodom novog Zakona o doseljavanju stručnog kadra koji treba stupiti na snagu 1. ožujka 2020. S tim u svezi je kancelarka Angela Merkel, pored političara, pozvala i predstavnike njemačkog gospodarstva na summit, kako bi se moglo poduzeti mjere za bolju i bržu primjenu spomenutog zakona.
– Uhvatili smo se ukoštac s problemom, rekla je Merkel. Ona je istaknula da popunjavanje radnih mjesta s ljudima iz tuzemstva i dalje ima prioritet a ministar rada Hubertus Heil je s tim u svezi poručio da je potrebno prvo poboljšati potencijal stručnog kadra u Njemačkoj, prije nego se krene u potragu u druge zemlje. Prema Heilovim navodima, svake godine oko 50 tisuća mladih ljudi u Njemačkoj ne završi školu, odnosno zanat te da ok 1,1 milijun ljudi starosne dobi između 20 i 30 godina nema završen zanat. Stoga, rekao je Heil, postoji puno prostora za napredovanje na radnom tržištu i kod starijih ljudi, a prije svega kod žena, a tu je riječ o boljem usklađivanju obitelji i posla. Vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz je napomenuo kako “prihvaćamo da smo postali useljenička zemlja”. D. Bradvica
