Search

Posao ne traži 1.4 miliona stanovnika BiH

U Bosni i Hercegovini je prisutno 1,4 miliona neaktivnih osoba koje iako nezaposlene ne traže posao niti su spremne početi raditi. Ova malo poznata činjenica je najčešće zasjenjena podacima o nezaposlenosti koja je tokom 2015. godine bila na nivou od 27,7 posto. Podaci navedeni u “Anketi o radnoj snazi“ za 2015. godinu koju je objavila Agencija za statistiku BiH daju dublji uvid u stanje tržišta rada u BiH.

Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), koja je međunarodno referentna kada se govori o ovoj temi, koriste se sljedeće definicije:

  • zaposlene osobe su one koje su tokom referentne sedmice (od ponedjeljka do nedjelje) obavljale bilo kakav posao za plaću (u gotovini ili naturi) ili za porodičnu korist. Osobe koje nisu radile u referentnoj sedmici, ali imaju posao sa kojeg su bile privremeno odsutne su, također, uključene u zaposlene.
  • Nezaposlene osobe su one koje tokom referentne sedmice (sedmica koji je prethodio anketni intervjuu):
    • nisu radile (nisu u plaćenoj zaposlenosti ili samozaposlenosti niti su radile bilo kakav plaćeni posao);
    • aktivno su tražile posao (poduzele su specifične korake u posljednja 4 sedmice da pronađu zaposlenje ili samozaposlenje);
    • bile su trenutno raspoložive za rad (u okviru dvije sedmice).
    • Osobe koje su pronašle posao koji će početi da rade u narednom periodu su takođe uključene u nezaposlene osobe
  • Radnu snagu ili ekonomski aktivno stanovništvo čine sve zaposlene i nezaposlene osobe.
  • Neaktivne osobe su one koje imaju 15 i više godina i koje nisu svrstane niti u zaposlene niti u nezaposlene osobe.

Prema ovim podacima Ankete o radnoj snazi za 2015.godinu radnu snagu u BiH (ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.137.000 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1.443.000 osoba. U okviru radne snage bilo je 822.000 zaposlenih i 315.000 nezaposlenih osoba. U okviru zaposlenih osoba bilo je 29.000 neplaćenih pomažućih članova domaćinstva. Istodobno, podaci iz Ankete pokazuju nižu obrazovnu strukturu neaktivnih osoba starijih od 15 godina: među njima je 95,4% osoba sa završenom srednjom, osnovnom školom ili niže, a preostalih 4,6% su akademski obrazovane osobe.

Ranko Markuš, rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih (YEP) je stava da najveći izazov za BiH nije stopa nezaposlenosti, već stopa neaktivnosti stanovništva.

– Broj neaktivnih osoba je veći od broja aktivnih osoba, odnosno onih koji traže posao i onih koji su zaposleni – smatra on.

Zbog ovoga je stopa aktivnosti, odnosno postotka radno sposobnog stanovništva koje radi ili želi da radi tek 44,1 posto. Kao posljedica toga, i stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva je tek 31,9 posto što je daleko ispod EU prosjeka od 56 posto.

U praksi ovo znači da od 2,5 miliona građana BiH koji čine radno sposobno stanovništvo njih 1,1 milion radi ili traži posao. Ostalih 1,4 miliona građana je neaktivno i u ovu grupu spadaju učenici i studenti, onesposobljeni za rad, osobe koje obavljaju kućne poslove, ali i 67 hiljada osoba koje su obeshrabljene i ne traže više posao.

U izvještaju “Dijagnoza tržišta rada“ koju je objavio Ekonomski institut Sarajevo se navodi da BiH ima previše neaktivnih osoba.

– Potrebna je odgovarajuće dizajnirana aktivacijska politika, povezana sa ruralnom razvojnom strategijom i reformom politike socijalne zaštite – zaključuju autori studije.

Navode i da razarajuća neaktivnost ne može biti smanjena bez postizanja stope rasta zaposlenosti od 3,5 do 4 posto godišnje.

Kao jednu od preporuka vlastima, Markuš navodi da je ključno da se u mlade osobe usadi preduzetnički duh i spoznaja da više nema doživotnih poslova.

– Djeca koja se u školu upišu ove godine na tržište rada mogu ući već 2030. i radit će sve do 2070. godine. Niko ne može procijeniti šta će se sa ekonomijom dešavati u tom periodu, i zbog toga je prva i najvažnija vještina koju u školi treba učiti fleksibilnost i preduzetnost – zaključuje Markuš te dodaje da poboljšano poslovno okruženje i reforme u obrazovnom sistemu mogu dugoročno riješiti problem neaktivnog stanovništva.

– Masovna nezaposlenost nije samo fenomen BiH ili zemalja regije, već je globalno pitanje. Istraživanje koje je sproveo Gallup ukazuje na to da je od 7 milijardi stanovnika planete Zemlje, čak 5 milijardi radno sposobno. Od ovih 5 milijardi osoba, 3 milijarde žele da rade. Preko 90 posto bi ih voljelo raditi u formalnoj a ne sivoj ekonomiji. Ali, postoji tek 1,2 milijarde poslova u legalnoj privredi što znači da svijetu nedostaje 1,8 milijardi radnih mjesta – kazao je Ranko Markuš, tim lider na Projektu zapošljavanja mladih (YEP).

Iako ova tematika često predstavlja nepopularnu temu i izaziva žestoke reakcije u javnosti, statistički pokazatelji su neumoljivi.

Anketa o radnoj snazi dio su statističke tradicije razvijenih zemalja već mnogo godina, a i mnoge nerazvijene zemlje i zemlje u tranziciji takođe ih sprovode, a u BiH unazad devet godina, od 2006.godine. Anketa je metoda istraživanja koja se pretežno temelji na uzorku jedinica posmatranja i koristi upitnik za dobijanje odgovora o predmetu istraživanja. Anketom o radnoj snazi se prikupljaju podaci o ekonomski aktivnom stanovništvu ili o radnoj snazi prema preporukama Međunarodne organizacije rada (International Labour Organisation – ILO).  Glavni cilj ankete je dobiti uvid u ponašanje pojedinih skupina na tržištu rada na način koji omogućava primjenu modernih metoda analize iz bilo kojeg naučnog područja: ekonomije, sociologije, psihologije i drugih. Jedan od glavnih ciljeva ankete je da se pri definisanju ukupne zaposlenosti i nezaposlenosti primijene međunarodni standardi kako bi se ove kategorije mogle upoređivati sa istovjetnim kategorijama u drugim zemljama, posebno evropskim zemljama. Anketa se, kako u postupcima izbora uzorka tako i kod definisanja upitnika, oslanja na preporuke Međunarodne organizacije rada.

(Izvor: Faktor.ba, YEP)

 

Druge objave u kategoriji