Prije nekoliko godina Jedan pofesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu objasnio je da će, ono što je danas poznato kao socijalno poduzetništvo, postati u skorijoj budućnosti najbolji biznis. Danas se može reći da je bio u pravu.
Šta pola miliona ljudi može da uradi da se zaposli? Mogu predavatí prijave na razne konkurse do besvijesti, ako su rođeni pod sretnem zvijezdom, dobiće poziv za razgovor, ali posao opet neće dobiti. Za posao je, osim sretne zvijezde, potrebno imati ujaka ili daidžu, malo deblju kovertu itd. Svi znaju kako to funkcioniše.
Stanje u bh. privredi je takvo da u firmama koje su relativno dobre, teško se može doći do radnog mjesta – ili je sve popunjeno iii čeka nekoga rođenog pod sretnem zvijezdom ko ima ujaka ili daidžu. U državnim firmama i institucijama teško se dolazi do posla, to je rezervisano za stranačke kadrove. Nešto malo slobodnih radnih mjesta vrti se u uslužnim djelatnostima, a plate su tu u većini slučajeva minimalne i manje od minimalnih
Ako nema slobodnih radnih mjesta, onda ih treba izmisliti. Prije nekoliko godina jedan pofesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu objasnio je da će, ono što je danas poznato kao socijalno poduzetništvo, postati u skorijoj budućnosti najbolji biznis. Danas se može reći da je bio u pravu.
Postoji nekoliko socijalnih biznisa koji su vrlo uspješni. Ali prije nego spomenemo primjere, recimo i to da je socijalno poduzemištvo proces u kojem pojedinac ili grupa koristi poduzetničke metode i sredstva, kako bi izgradila nove ili transformirala postojeće strukture s ciljem rješavanja nagomilanih društvenih problema – nezaposlenost, siromaštvo, isključenost, ljudska prava, okoliš – te na taj način poboljšala kvalitet života svih slojeva društva.
Primjer. Neprofitna, nevladina organizacija ima za cilj uklanjanje smeća, posebno onih vrsta otpada koje se mogu lagano sakupiti i reciklirati. Za taj posao dobija novac od donatora i vlade, a ujedno prodaje otpad. Dobar biznis. Nije neka velika lova, ali za nekoliko zaposlenih sasvim solidno.
Funky Guerilla Grupa je jedno od prvih društvenih preduzeća na našem području. Preduzeće je u vlasništvu Udruženja Most iz Gradiška. tako da sva dobit koju preduzeće ostvari odlazi u realizaciju redovnih aktivnosti Udruženja, što prvenstveno predstavlja rad s mladima u raznim oblastima, te zaštitu životne sredine. Pretežna djelatnost preduzeća je izrada odjeće, na čijem razvoju, od dizajna do završne obrade, rade mladi ljudi. Riječ je o firmi koja je definitivno najbolji primjer socijalnog ili društvenog poduzetništva.
Kako iskoristiti priliku? Najvažnije u cijeloj priči je imati ideju, ne mora biti genijalna, neka wou ideja, bitno je samo da može funkcionisati. Šta, dakle, treba raditi? Baviti se društveno korisnim radom, rješavati društveni problem, a uz to i zarađivati prodajom proizvoda i usluga. Kada već shvatite šta najbolje prolazi na tržištu, onda je red na rješavanje administrativnih pitanja. Registracija udruženja građana, nevladine, neprofitneorganizacije isl, što ne traje dugo. Kakva god je organizacija, mora imati barem jednu osobu stalno zaposlenu. I eto ga, otvoreno jedno radno mjesto. Onda predstoji pisanje projekata, traženje novca itd. E, to bi već trebao biti ozbiljan rad.
Iako je novac uvijek problem. u ovom slučaju i ne mora da bude tako. Naime, osnivanje nevladine organizacije ili udruženja ne košta mnogo novca. Vlade na svim nivoima izdašno finansiraju nevladine organizacije i udruženja. Godišnje se iz budžeta u BiH za NVO sektor i udruženja izdvoji oko 100 miliona maraka. Federacija BiH manje novca izdvoji za podršku poljoprivrednoj proizvodnji nego NVO sektoru.
Posla ima, samo ga treba izmisliti. A i novca ima, samo treba znati uzeti.
(Izvor: Jakub Salkić / Oslobođenje)
YEP Napomena: Preduzeće FG Grupa odnosno brand odjeće za mlade Funky Guerrilla, osnovan je podrškom YEP programa lokalnih inicijativa. YEP i u budućem periodu nastavlja raditi na promociji socijalnog preduzetništva. Na naslovnoj fotografiji je “Samo se zaposli” (ili Samozaposli se!) majica koju je za YEP dizajnirala i proizvela Funky Guerrilla
