Podaci koji su predstavljeni u Izvještaju „Razvoj ekonomije i društva u Evropi 2015“ sugerišu da neke grupe, kao što su mladi, žene, starija populacija i etničke manjine se suočavaju sa težim preprekama u širenju preduzeća.
Prepreke koje se posebno odnose na žene da zaposle dodatne radnike podrazumijevaju njihovu nemogućnost da uspostave dobar balans između posla i privatnog života (npr. nedostatak usluga za čuvanje djece). Također, jak uticaj muškaraca u poslovnim mrežama, nizak udio žena u nauci, tehnologiji, inženjeringu i matematici (oblasti u kojima se pružaju prilike za nove biznise) otežavaju ženama rast preduzeća i uspjeh u sekorima koji nude najveće šanse za širenje preduzeća.
U 2014., najveći udio poslodavaca među samozaposlenima je registrovan u Mađarskoj (49%), zatim u Njemačkoj (45%), Austriji (42%) i Danskoj (42%), te je većina njih aktivna u maloprodaji i veleprodaji.
U Rumuniji (6%), udio samozaposlenih koji zapošljavaju dodatne radnike je izuzetno nizak, međutim razlog leži u činjenici da više od jedne trećine samozaposlenih su zapravo farmeri (poljoprivredni proizvođači) koji se bave poljoprivredom za lične potrebe, bez upošljavanja radnika.Također, Španija (31%) i Poljska (30%) su zabilježile najveći udio samozaposlenih žena koje su zapošljavale dodatne radnike, dok Kipar (13%) i Malta (15%) imaju najmanji udio takvih slučajeva.
Iako bi mnogo više samozaposlenih žena moglo da zaposli radnike, uvijek će biti samozaposlenih pojedinaca koji će samostalno raditi. Sve više samozaposlenih će se osloniti na inovacije u informaciono-komunikacijskom sektoru i internet platformama kako bi organizovali svoj posao i dobili nove poslove od klijenata. Na taj način mnogi bi se okrenuli ka samozapošljavanju, posebno starija populacija, te visokoobrazovni kadar i žene sa djecom.
Socijalne i tržišne politike igraju svoju ulogu kako bi Evropa mogla ostvariti svoj puni potencijal u stvaranju radnih mjesta kroz samozapošljavanje i uspješno preduzetništvo, posebno ukoliko više samozaposlenih postanu poslodavci. Širok spektar mjera koje se mogu primijeniti podrazumijevaju razvoj menadžerskih vještina posebno za žene i mlade, podrška malim i mikropreduzećima u razvoju kapaciteta u inovacijama, i smanjenje troškova u upošljavanju i otpuštanju radnika. Također, adekvatna socijalna zaštita bi učinila samozapošljavanje atraktivnijim čak i za ugrožene grupe.
Da li zemlje članice EU koriste puni potencijal za razvoj samozapošljavanja i preduzetništvo kako bi adresirali izazove u oblasti zapošljavanja?
Prema podacima za 2014 godinu, približno 16% radno aktivnog stanovništva je samozaposleno a mikro-preduzeća tj. firme koje zapošljavaju manje od 10 radnika osiguravaju skoro trećinu poslova u privatnom sektoru u zemljama EU. Ipak, samo manji dio samozaposlenih (manje od trećine) kreira dodatna radna mjesta (zapošljava radnike). Dodatno, samo jedna četvrtina od ovih poslodavaca su žene (kao što je vidljivo na narednom dijagramu).
Izvor (DG EMPL, kalkulacija je bazirana na Anketi o radnoj snazi Eurostata)
