Reformska agenda utvrđuje glavne planove Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada za socijalno-ekonomske i s njima vezane reforme. O prioritetima reforme razgovarano je na sastanku održanom na Jahorini 11. maja 2015. godine s međunarodnim finansijskim institucijama (MFI) i EU, a namjena Agende je da reflektuje zaključke koji su doneseni tom prilikom. Reforme bi, također, mogle predstavljati osnovu za pregovaranje o pojedinim programima finansijske i tehničke pomoći od MMF i EU.
Svečano potpisivanje reformske agende za Bosnu i Hercegovinu jučer se nije desilo prošle sedmice, a Johannes Hahn, evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, dan uoči ceremonije je otkazao dolazak, te pohvalio Vladu FBiH i Vijeće ministara BiH koji su usvojili prednacrte pomenutog dokumenta, a Vladu RS-a pozvao da uradi isto.
“Agenda je apsolutno sadržaj svih naših namjera i percepcija problema koje mi imamo a naravno usaglašena je i sa EU, ali i Vašingtonom oličenom u MMF-u”, kaže premijer Novalić.
Vlada Republike Srpske nije potpisala reformsku agendu jer tekst dokumenta nije usaglašen na svim nivoima u BiH. Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark istakao je da reformska agenda, koju su usvojili Savjet ministara BiH i Vlada Federacije BiH, predstavlja preliminarni dokument, a da će u konačnu verziju biti ugrađene primjedbe koje je dostavila Vlada Republike Srpske.
“Kada se svi u BiH usaglase o reformama, ova agenda može biti potpisana. Naravno da će pri tome biti uzete u obzir primjedbe Vlade Srpske, jer smo dobili komentare iz Banjaluke, ali nije bilo vremena da budu uvrštene zato što je tekst agende već išao u proceduru u Savjetu ministara BiH i federalnoj Vladi”, naveo je Vigemark.
On je rekao da se sve aktivnosti na izradi konačne verzije agende nastavljaju.
“Naravno da ništa nismo dogovorili dok sve ne dogovorimo. Optimista sam, jer je suviše važno da se svi dogovorimo”, dodao je Vigemark.
Ono što je posebno značajno je da je kao jedan od ciljeva agende postavljeno i unaprijeđenje procedura posredovanja u zapošljavanju i vezanih socijalnih usluga, a posebno unaprijediti prakse upravljanja službama za zapošljavanje tako da se službe fokusiraju na savjetovanje i obuku, potrebno je odvojiti zdravstveno osiguranje od status nezaposlenosti, vodeći računa da se osigura finansiranje i pokrivenost zdravstvenih usluga, te pružati usluge zapošljavanja skrojene po mjeri onih koji traže posao, što se prije svega može uraditi kroz individualan pristup i primjenu individualnih planova zapošljavanja. Ovi principi su u potpunosti usklađeni sa principima koji su razvijeni i testirani u okviru Oglednih biroa u Novom Sarajevu i Doboju.
Još u martu ove godine, dva mjeseca prije početka razgovora o Reformskoj agendi EU, Projekat zapošljavanja mladih (YEP) je uz podršku Vlade Švajcarske je prezentovao rezultate dvogodišnjeg rada na unaprjeđenju efikasnosti J.U. Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i J.U. Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo. U toku tog procesa razvijena su dva Ogledna biroa u kojima su se testirale nove procedure rada, koje uključuju efikasnije administrativne procedure i savjetodavni rad sa nezaposlenima, te je razvijen savremeni sistem za upravljanje učinicima. U okviru ovih aktivnosti razvijen je “Reformski paket” koji sadržava razvoj oglednog biroa, razvoj procedura rada, prije svega savjetodavnih procedura, te razdvajanje aktivnih od neaktivnih tražilaca posla, razvoj sistema za upravljanje učinicima, te je ponuđeno svim zainteresovanim službama da se pridruže ovoj reformi. Podrška će pored Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Kantona Sajevo, biti pružena za četiri službe, te se “Refomski paket” širi u tuzlanski, zeničko-dobojski, bosansko-podrinjski i hercegovačko-neretvanski kanton.
