Rekonstrukcija nakon poplava i najava velike međunarodne pomoći u tom segmentu mogla je kreirati nekoliko hiljada novih radnih mjesta, ali to se nažalost nije dogodilo.
Yuri Afanasiev, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH, koji je govorio na nedavnom predstavljanju UNCTAD-ovog dokumenta o pregledu investicijskih politika u BiH, kaže da je tome najveći razlog što vlasti nisu na vrijeme iskomunicirale prema kompanijama o kojim iznosima sredstava će se raditi kako bi se kompanije na vrijeme mogle pripremiti.
Poslovni sektor je, kaže, kontaktirao vlade, a obraćao se i njima jer su znali da će se značajan iznos sredstava mobilizirati u obnovu i izgradnju gradova uništenih polavama. Njih je zanimalo kakav će biti tok izvođenja aktivnosti koje su vlade planirale kako bi se pripremili.
Ako kompanije znaju da će doći oko stotinu miliona eura sredstava zauzet će jedan stav, koji će biti drugačiji od onoga ako se radi o sredstvima od 6 miliona eura, kaže Afanasiev.
”Mi smo govorili vlastima da moraju predstaviti svoje planove kako bi kompanije planirale koliko dodatno ljudi će zaposliti, kako osigurati dodatni kapital, materijale i sredstva za sve to kako bi se mogli pripremiti za provođenje tih ugovora”, kazao je on dodavši da nažalost ovakva vrsta uvjeravanja nije uspjela i da je iz tog razloga sigurna dobit poslovnom sektoru nije uslijedila.
”U trenutku ekonomskog pada BiH je propustila iskoristiti ovakav značajan investicijski paket koji bi bio veliki stimulans ekonomiji. On je mogao kreirati hiljade novih radnih mjesta, ali nažalost nije”, kazao je Afanasiev.
Navodi da osim standardnih prepreka sa kojima se kompanije susreću kao što je politička nestabilnost, veliki broj razina vlasti i preklapanja u nadležnostima među ministarstvima, sve više izražen problem pristupa kapitalu, kao i kroničan i sve ozbiljniji problem nedostatka obučene radne snage u skoro svim sektorima.
To je pokazala i anketa koju su nakon poplava proveli u nekoliko stotina biznisa sa kojima su radili do sada kako bi saznali u čemu su najveći problemi malih i srednjih preduzeća.
Iako se prema različitim rejtinzima indeks pristupa financiranju BIH popravio zadnjih godina to poboljšanje ipak nije značajno, ali predstavlja pozitivan trend. No, što se tiče malih biznisa situacija se nije popravila štoviše ona se pogoršala, navodi Afanasiev.
Zbog loše ekonomske situacije, pada likvidnosti i veoma komplicirane procedure lokalnih banaka, koje pooštravaju uvjete za dobivanje kredita, situacija, osobito za one kompanije koje su imale štete od poplava se pogoršala jer su neki od njih u poplavama izgubile dokumentaciju, te je njihova mogućnost da se oporave vrlo brzo i povrate investicijski kapital otežana.
Sve veći deficit kvalificirane radne snage – zvono za buđenje vladama
Što se tiče pronalaženja educirane radne snage mala i srednja preduzeća su to ocijenili kao jedan od najvećih problema.
“Mislim da jaz sve veći između onoga što obrazovni sistem proizvodi i onoga što treba tržištu. To je posebno vidljivo zadnje tri godina kada vidimo sve prisutniji trend da kvalificirana radna snaga odlazi iz zemlje kako bi radila negdje drugdje u EU, bilo legalno ili ilegalano. U zadnjih nekoliko godina smo na našem treningu programu, kako bi podržali biznise na lokalnoj razini, obučili preko 200 zavarivača. Od tog broja ¾ su napustile zemlju”, kazao je Afanasiev dodajući da je to izrazito zabrinjavajuće budući da su ih oni obučili kako bi potpomogli razvoj BiH.
Nedavno je investitor koji je u Doboju kupio kompaniju koja se bavi proizvodnjom hrane i investirao oko 50 miliona eura u Vitaminka brend suočio sa sličnim problemom. Naime, oni ne mogu naći obučene ljude za ovu industriju niti mrežu snabdijvača. Sve to investor mora graditi od nule što uduplava ako ne i utrostručuje investiciju i smanjuje povrat na investiciju i profitabilnost.
”Ovo treba biti zvono za buđenje vladama jer bez obzira kakve zakone donijeli, što uradili da privučete investicije, ako investor kada dođe u zemlju ne može naći 100 ljudi kvalificiranih za taj posao kako bi pokrenuo poslovanje, sve ostalo gubi smisao”, poručio je Afanasiev.
„Konferencija o rastu zaposlenosti – na putu ka oporavku“ i 5. Forum o zapošljavanju mladih u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Svjetske akademije umjetnosti i nauke (World Academy of Art and Science), uz podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju SDC i Projekta zapošljavanja mladih (YEP), održana je 1.juna 2014.godine u Sarajevu. Domaćini konferencije su bili Zlatko Lagumdžija, Ministar vanjskih poslova BiH, Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Garry Jacobs, direktor Svjetske akademije nauka i umjetnosti. Konferenciji i Forumu je prisustvovalo preko 150 gostiju, među kojima Peter Sorensen, šef EU delegacije, Donato Kiniger Passigli, Međunarodna organizacija rada – odjeljenje za saniranje prirodnih nepogoda, Joseph Guntern, direktor Švicarske agencije za razvoj i saradnju SDC, Yuri Afanasijev, rezidentni koordinator UN u BiH, Goran Svilanović, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), Libor Krkoška, direktor Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), te mnogi drugi. Cilj Konferencije je bio priprema za donatorsku konferenciju oporavka od poplava, ali sada je očigledno da institucije BiH nisu postigle željene rezultate. Bilten Foruma je raspoloživ na sljedećem linku.
