Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka o temi
„Upravljanje programima sufinansiranja zapošljavanja“. Cilj revizije je bio ispitati da li Federalni zavod za zapošljavanje efikasno upravlja programima sufinansiranja zapošljavanja. Predmet ispitivanja bili su programi sufinansiranja zapošljavanja koje je kreirao i finansirao Federalni zavod za zapošljavanje i koji su se realizovali u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje u periodu 2015-2018. godine. Revizijom su obuhvaćene aktivnosti Federalnog zavoda zapošljavanja i pet kantonalnih službi za zapošljavanje, radi ispitivanja njihove uloge u provođenju programa sufinansiranja zapošljavanja.
Uzimajući u obzir izraženi problem nezaposlenosti sa kojim se već dugi niz godina suočava naša zemlja, efikasno upravljanje programima zapošljavanja od iznimne je važnosti, kako bi se uticalo na ublažavanje i rješavanje ovog problema. Trajanje nezaposlenosti i njena učestalost su faktori koji bitno utiču na građane, njihov osjećaj sigurnosti, odnos prema društvu, a s tim u vezi i njihovo ponašanje na tržištu rada. Dugotrajna nezaposlenost izaziva niz negativnih posljedica za pojedinca i stvara prepreke za njegovo uključivanje u normalan život i društveno privređivanje.
Rezultati revizije su pokazali da upravljanje programima sufinansiranja zapošljavanja nije bilo efikasno, niti je izvršena procjena stvarnih efekata utrošenog javnog novca u ove programe u posmatranim godinama revizije. Neprecizno postavljeni ciljevi programa, nedovoljna efikasnost u realizaciji programa, neadekvatno usmjeravanje programa prema ciljanim grupama i nedovoljne aktivnosti praćenja efekata realizovanih programa ukazuju na to da postoji značajan prostor za unapređenje upravljanja ovim programima.
Na osnovu utvrđenih nalaza i zaključaka sačinjen je predmetni Izvještaj revizije učinka i date su preporuke usmjerene na otklanjanje uzroka koji su vezani za nedovoljnu efikasnost upravljanja programima sufinansiranja zapošljavanja.
Između ostalog preporuke izvještaja su neke od onih na koje YEP ukazuje već duže vremena.
Analizom načina realizacije programa utvrđeno je da su programi bili više orijentisani na poslodavce nego na nezaposlene osobe. Također, poslodavci su većinom samostalno birali koga će zaposliti, a nisu uspostavljeni ni odgovarajući kriteriji za učešće poslodavaca u programima sufinansiranja zapošljavanja. Zbog toga se često dešavalo da isti poslodavci iz godine u godinu koriste sredstva programa, bez obaveze da dugoročnije zaposle sufinansiranu osobu.
Neophodno je osigurati aktivnije posredovanje službi između nezaposlenih osoba i poslodavaca prilikom realizacije programa sufinansiranja zapošljavanja. Kantonalne službe za zapošljavanje trebaju, u skladu sa zakonskim nadležnostima, unaprijediti posredovanje u zapošljavanju i savjetodavne aktivnosti, s ciljem povezivanja nezaposlene osobe koja traži zaposlenje sa poslodavcem kojem je potreban zaposlenik.
Procedurama treba jasno definisati aktivnosti, izvršioce, period provođenja i način izvještavanja o praćenju efekata programa sufinansiranja. Prilikom praćenja efekata svakog pojedinačnog programa kontaktirati i osobe i poslodavce koji su bili uključeni u program, kako bi se prikupile informacije o stvarnom uticaju programa na njegove korisnike, odnosno ispitati prednosti i nedostatke realizovanog programa. Indikatore za mjerenje učinka prilagoditi ciljevima programa. Informacije o efektima programa sufinansiranja dostavljati Upravnom odboru FZZZ-a, Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, odnosno Vladi FBiH, u cilju donošenja konstruktivnih odluka za buduće programe sufinansiranja zapošljavanja.
U narednom periodu će se sigurno aktivno raditi na unaprijeđenju provođenja aktivnih mjera, a FZZZ kao najznačajnija institucija koja se bavi ovim pitanjima u Bosni i Hercegovini primjenom preporuka će da unaprijedi svoj i do sada dobar rad, a time i da utiče na dinamiziranje tržišta rada, te zapošljavanje najugroženijih grupa.
