Sektorske strategije su jedan od preduvjeta za dobivanje sredstva iz IPA fondova. Gledajući na ranija iskustva vezana za izradu sektorskih strategija, zbog čijeg nedostatka samo već izgubili značajna sredstva iz IPA-e ovo je, navode upućeni, primjer pozitivne prakse u suradnji velikog broja institucija koji se bile uključene u ovaj proces.
Prema riječima Marine Kavaz-Siručić, glasnogovornice Direkcije za europske integracije BiH, sektorski planski dokumenti su uvod u sektorski pristup kojem je cjelokupna predpristupna pomoć EU u razdoblju 2014.-2020.orjentirana. Sektorski pristup državama korisnicama IPA II omogućava da sagledaju na koji način IPA sredstva mogu doprinijeti postizanju strateških ciljeva razvoja određenog sektora.
Europska komisija je za BiH u razdoblju od 2014. do 2017. za reforme u pripremi za članstvo u EU i s tim povezanu izgradnju institucija i kapaciteta indikativno alocirala oko 40 milijuna eura IPA II sredstava godišnje, odnosno 165,8 milijuna eura za četiri godine. U Indikativnom strateškom dokumentu okvirni iznos za sektor konkurentnost i inovacije: strategije lokalnog razvoja je 63,8 milijuna eura, a za obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike 38 milijuna eura za razdoblje 2014.-2017. Dio od ovih iznosa bi mogla dobiti i BiH ukoliko pripremi sektorske strategije za ovu oblast.
Na temelju ovih dokumenata, navodi, pripremljen je Državni program IPA 2015 koji bi, nakon odobravanja u IPA komitetu i provođenja predviđenih procedura, trebao omogućiti korištenje IPA sredstava za podršku reformi javne uprave i reformi statističkog sustava, unapređenje sektora pravde i suradnje u oblasti vladavine prava, podršku agencijama za provedbu zakona u BiH, sudjelovanje BiH u programima Unije i sl.
”BiH je u obavezi pripremiti sektorske planske dokumente. Koordinatori pripreme sektorskih planskih dokumenata su, prema zaključku Vijeća ministara BiH iz travnja ove godine, resorne koordinirajuće institucije, a u skladu sa instrukcijama Direkcije za europske integracije”, navodi Kavaz-Siručić.
Dodaje da bi ovi dokumenti trebalo da opišu stanje i srednjoročne prioritete u navedenim sektorima.
To bi bila osnova za pripremu akcijskih dokumenata (ekvivalent projektnim prijedlozima u razdoblja korištenja IPA pomoći 2007-2013) za IPA 2016 alokaciju, koja bi u konačnici doprinijela ostvarivanju strateških ciljeva u ovim sektorima u kontekstu procesa integriranja. procesa pripreme radnih verzija sektorskih planskih dokumenata za ova dva sektora.
Ministarstvo civilnih poslova je zaduženo za sektorski planski dokument za obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike. YEP je dao svoj doprinos izradi strateških dokumenata u oblasti u kojoj je aktivan. “Strategija jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u FBiH” je rađena u okviru Projekta podrške mrežama socijalne sigurnosti i zapošljavanja (SSNESP), a izradio ju je Ekonomski institut Sarajevo u konzorciju sa DCS doo Sarajevo za Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (Jedinica za implementaciju projekata socio-ekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja PIU SESER), koji je finansiran od strane Svjetske banke. Ovo je prvi put da su definisani strateški pravci razvoja službi za zapošljavanje u FBiH, a značajnu podršku u razvoju strategije je dao Projekat zapošljavanja mladih (YEP) podržan od Švajacarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).
