Službe za zapošljavanje izdaju veliki broja uvjerenja/potvrda, te administrativnih opterečenja načina vođenja raznih evidencija u službama sprječavaju iste da svoje kapacitete usmjere ka svojoj osnovnoj misiji vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju i individualno savjetovanje o tržištu rada. Sve ovo je definisano kao problem u Strategiji jačanja funkcije posredovanja FBiH, koju je Vlada usvojila prošle godine, a u čijem su kreiranju učestvovali i predstavnici Projekta zapošljavanja mladij (YEP).
S obzirom da ova administrativna opterečenja oduzimaju mnogo vremena osoblju koje je angažovano na njihovom izdavanju potrebno je izvršiti pravne intervencije kako bi se smanjio administrativni pritisak na biroe kao i da se uspostavi direktna saradnja i razmjena potrebnih podataka (e-uprava) između zavoda/službi i drugih organa uprave FBiH. Na legislativnom nivou je ostvaren samo dio formalnih preduslova za razvoj eVlade pa samim time i potpune informatičke podrške, pa su tako usvojeni Zakon o elektronskom potpisu[1] (2006), Konvencija o cyber-kriminalu[2] (2006), Zakon o komunikacijama[3] (2002), Zakon o zaštiti ličnih podataka[4] (2006) i Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu[5] (2007). Iz svega prethodno navedenog se jasno vidi značaj ovog zakona s obzirom da se sa njim legalno uvodi upotreba elektronskog dokumenta, koji mora da bude donesen i na nivou BiH i na nivou FBiH jer predstavlja preduslov za uspješnu implementaciju e-uprave.
Ovo je neophodno iz razloga da bi se obezbejdila validna komunikacija građana sa organima uprave kao i da bi se ispoštovale procedure zahtjevane za komunikaciju sa organima uprave naročito za određenih usluga od organa uprave i priznali poslati ili izdati elektronski dokumenti.
Dosadašnja legislativa u ovom segmentu predstavlja samo parcijalno rješavanje gorućih problema. U Federaciji Bosni i Hercegovini nazalost nedostaje čitav segment pravnih propisa koji bi regulisao ovu oblast kao što su :
- propisi o e-dokumentu;
- propis sigurnosnih standarda i politika za sigurnost u javnom sektoru, uključujući upute za autentifikaciju i autorizaciju e-izjava (e-komunikacije);
- propis za upravljanje podacima i metapodataka u administraciji (s obzirom na čitav životni ciklus e-dokumenata);
- propisi za politike pružanja administrativnih e-usluga građanima i poslovnim subjektima (načina pružanja usluga, načini podnošenja zahtjeva za uslugu, komunikacija sa specifičnim skupinama korisnika, povezivanje s uslugama iz privatnog sektora, odgovornosti, sankcije, outsourcing, itd. .)
- propis za elektronsku razmjenu dokumenata u različitim odjelima organa uprave (upute za razmjenu elektroničkih dokumenata, pravila za intra-registar razmjena, itd.);
- propis o uspostavi nacionalnog okvira interoperabilnosti (upute za registre, smjernice za e-vladu arhitekture, metodologije za procjenu sustava provode u upravi, itd.).
Da je ovo prepoznato kao problem pokazuju i primjeri iz regije. Građani Srbije ubuduće više neće biti u obavezi da donose dokumenta iz službenih evidencija, kao što su uverenja i razni izvodi, već će tu obavezu imati organi i to po službenoj dužnosti, predviđa Zakon o opštem upravnom postupku koji stupa na snagu 8.juna ove godine.
Skraćivanje procedura smanjuje opterećenje na građane kako fizičo za pribavljanje dokumenata, tako i materijalno, jer će sve biti jeftinije. Tako će, na primjer, troškovi promene ličnih dokumenata po promeni prezimena nakon venčanja umesto dosadašnjih 10 EUR poslije primjene zakona iznositi 7 EUR, troškovi ostvarivanja prava na upis djeteta u predškolsku ustanovu umjesto dosadašnjih 2,5 EUR o,8 EUR, a troškovi prijave ličnog imena djeteta zbog upisa u matičnu knjigu rođenih i prijavu prebivališta umesto 3 EUR 0,5 EUR. To će, prema očekivanjima Vlade Srbije, omogućiti da država i formalno postane servis građana i privrede.
———————————————————————————————-
[1] Zakon o elektronskom potpisu („Službeni glasnik BiH“, broj 91/06)
[2] BiH je ratificirala Konvenciju o Cyberkriminalu 2006. godine.
[3] Zakon o komunikacijama („Službeni glasnik BiH“, broj 33/02)
[4] Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj: 49/06)
[5] Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu („Službeni glasnik BiH“, broj 88/07)
