Federacija BiH mogla bi uskoro dobiti dokument koji tretira problematiku poticanja zapošljavanja i proširenja aktivne politike tržišta rada. Naime, iako je Zastupnički dom federalnog Parlamenta vratio Vladi na doradu prijedlog Strategije zapošljavanja u Federaciji, a koja pokriva vremenski okvir do 2021. godine, za očekivati je kako će veći dio predviđenih rješenja u ovom dokumentu ipak ostati i u onom dorađenom.
Kao ključna namjera donošenja strategije označena je potreba za kreiranjem poticajnog pravnog okruženja za jačanje uloge posredovanja u zapošljavanju i učinkovitu politiku zapošljavanja, a u konačnici, svi strateški ciljevi utvrđeni dokumentom trebali bi voditi povećanju formalnog zapošljavanja žena i muškaraca u privatnom sektoru i osiguravanje prilika za dostojanstvena radna mjesta za sve žene i muškarce, s naglaskom na građane u nepovoljnom položaju. Prvi cilj odnosi se na kreiranje poticajnog pravnog okruženja za jačanje uloge posredovanja u zapošljavanju i učinkovitu politiku zapošljavanja. U tom kontekstu veoma je važan Pravilnik o evidencijama u području zapošljavanja kojim se na detaljan način razrađuju obveze nezaposlene osobe koje se odnose na aktivno traženje posla, a istim bi trebalo doći do smanjenja rada “na crno” iz razloga što će nezaposlene osobe biti obvezne provoditi aktivnosti u pogledu aktivnog traženja posla te se iz tog razloga češće javljati službama za zapošljavanje i izvještavati o svojim aktivnostima.
U sklopu ovoga cilja bitno je poboljšati pravni okvir za zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz ocjenu kako su ove osobe jedna od najranjivijih kategorija nezaposlenih, sa slabim mogućnostima da pronađu posao na slobodnom tržištu rada. U sklopu prvog strateškog cilja ističe se i potreba da službe za zapošljavanje imaju veću učinkovitost u pogledu poticanja nezaposlenih osoba da kroz programe obuke jačaju svoje sposobnosti u cilju bržeg pronalaska posla. Drugi cilj odnosi se pak na proširivanje aktivnih programa tržišta rada (APTR) te poboljšanje njihove učinkovitosti i kvalitete, pri čemu se planira uspostava novog modela usluga s jasnim razlikama između administrativnih službenika i savjetnika, kaoi nove procedure rada s nezaposlenima (za svaku fazu evidentiranja nezaposlenih). Pritom je bitno uvođenje sustava profiliranja nezaposlenih osoba koje se osniva na specifičnoj metodologiji profiliranja a provodit će se intervjuima/ upitnicima kojima se prikupljaju detaljne informacije o nezaposlenim osobama na osnovi postojećih saznanja o faktorima rizika za zapošljavanje.
Spomenuti sustav pružit će podršku zaposlenicima JSZa u smislu boljeg procjenjivanja potreba osoba koje traže posao. JSZ, preporučuje se, treba ojačati suradnju s poslodavcima i promovirati se kao učinkovit kanal za zapošljavanje. Kada je riječ o županijskim službama za zapošljavanje, one će, prema ovoj strategiji, redovito prikupljati informacije i objavljivati godišnja izvješća o potrebi za vještinama. Službe će koristiti sličan upitnik/anketu postojećeg istraživanja tržišta rada, koje je pripremio FZZZ, ali će se poboljšati i prikupljati informacije o kratkoročnim i srednjoročnim potrebama za radnicima i vještinama (6 12 mjeseci) na županijskoj razini. Važan segment strategije odnosi se i na potrebu da javne službe zapošljavanja poboljšaju komunikacijske kanale s nezaposlenim osobama, kao i s poslodavcima, kako bi pružile bolje i pravodobne informacije o raspoloživim ispražnjenim radnim mjestima i mogućnostima za sudjelovanje u aktivnom programu tržišta rada. U tom smislu JSZ bi trebao povećati uporabu različitih komunikacijskih kanala i osigurati individualno savjetovanje za nezaposlene osobe koje se teško zapošljavaju (na osnovi profiliranja). Nove tehnologije mogu uključivati: SMS informacije (uglavnom za starije radnike koji rjeđe koriste internetske ili društvene mreže), društvene mreže (kao što su Instagram, Twitter itd. za nezaposlene mlade itd. Treći cilj pak odnosi se na promociju zapošljavanja najranjivijih skupina te se navodi kako bi najranjiviji građani trebali biti zastupljeni u posredovanju i APTR (na osnovi profiliranja i ciljanja), a predvidjele su se neke dodatne aktivnosti koje će povećati njihove šanse za zapošljavanje.
Podsjećanja radi, Projekat zapošljavanja mladih (YEP) je u proteklim godinama intenzivno radio na podizanju kapaciteta javnih službi za zapošljavanje, te su upravo navedeni modaliteti koji se najavljuju u Strategiji, već testirani kroz novi model rada u Oglednim biroima. Ova vrsta strateškog priznanja je izuzetno važna za Projekat YEP a kako bi se na temelju postojećih dokazanih metoda i aktivnosti radilo na nadogradnji i daljnjem unapređenju naročito aktivnih mjera zapošljavanja i uvođenju novih mehanizama u ovom području.
Izvor: Večernji list/ yep.ba
