Protokol o provođenju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije o privremenom zapošljavanju državljana BiH u Republici Srbiji i državljana Srbije u BiH koji je potpisan protekle sedmice trebao bi, između ostalog, da obezbijedi bolji pristup tržištu rada građana jedne zemlje potpisnice u drugoj zemlji, kazao je na početku razgovora za Oslobođenje Zoran Martinović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Republike Srbije.
“S druge strane, Protokol će nam omogućiti vođenje evidencije, odnosno legalne kontrole radnih migranata, pogotovo imajući u vidu da radne migracije često zalaze u sferu sive ekonomije. Ovo je način da se uspostavi bolja kontrola i da se, naravno, građanima ponude bolji servisi kako bi što lakše došli do poslodavca u drugoj državi ugovornici”, kazao je Martinović.
On je dodao da Srbija sa nekoliko svjetskih zemalja ima potpisane sporazume o privremenom zapošljavanju, ali da je ovaj sa Bosnom i Hercegovinom jedini potpisan sa nekom od zemalja u regionu, a koji bi trebao da obezbijedi iste uslove prilikom zapošljavanja građanima obje zemlje.
Razlozi
Prema njegovim riječima, u Srbiji u ovom trenutku oko 750.000 osoba traži posao.
“Naravno, uvijek se postavlja pitanje da li ta sva lica aktivno traže posao, imajući u vidu da je određeni broj, što nije samo slučaj u Srbiji, nego i u drugim zemljama regije, ali i u razvijenim državama Evrope, prijavljen na evidencije službi za zapošljavanje iz drugih razloga, a ne iz želje za pronalaskom posla. Veliki broj lica zbog nekih drugih benefita i privilegija koje im status nezaposlenosti omogućava prijavljuje se na našu evidenciju. Mi četiri puta godišnje provodimo anketu o radnoj snazi, gdje smo akcenat stavili na kontrolu tržišta rada i vođenje jasnih statistika koje mogu dati pokazatelje u kojem pravcu treba da se vodi državna politika. Prema rezultatima posljednje ankete o radnoj snazi, podaci pokazuju da se u Srbiji stopa nezaposlenosti smanjuje, pogotovo od sredine 2012. Posljednja anketa je pokazala da je stopa nezaposlenosti u Srbiji 17,9 posto i, ako imamo u vidu da je ranije dosezala i do 25 posto, možemo reći da je došlo do pozitivnih pomaka”, istakao je Martinović, dodajući da je prošle godine sa njihove evidencije zaposleno za 6,5 posto više osoba nego godinu ranije.
Kako je on istakao, socio-ekonomski problem u Srbiji i dalje je prioritet, te se iz raznih budžeta institucija provode različite politike koje doprinose većem zapošljavanju.
Mjere
“Vlada Srbije je 2016. proglasila godinom preduzetništva i tu će poseban akcenat biti stavljen na razvoj privatne inicijative i podsticaj zapošljavanja u realnom sektoru i svi programi i mjere koje Nacionalna služba provodi namijenjeni su privatnom sektoru. Ideja je da rasteretimo javni sektor jer je odavno poznato da svaki mladi čovjek u Srbiji koji traži zaposlenje traži ga u javnoj službi, u državnoj instituciji. Želimo da promijenimo svijest, da privatna inicijativa zauzme primat, ali i da privatni preduzetnik bude pošteđen svih rizika koje mu donosi sopstveni biznis kako bi se omogućilo osnivanje novih privrednih subjekata, te kako bismo ih podstakli da dalje zapošljavaju, te da dalje razvijaju svoj posao”, kazao je Martinović.
Problem Srbije kao i BiH, ali i cijelog regiona je velika neusklađenost između onoga što proces obrazovanja proizvodi i onoga što današnji poslodavci traže.
“To je nešto što se mora mijenjati, ali to je dugoročniji proces i ne može se promijeniti u kratkom roku. Pokušavamo da podignemo nivo svijesti kod obrazovnih institucija, pogotovo kod stručnih obrazovnih institucija koje, dakle, školuju ljude koji odmah mogu da se uključe u svijet rada. Potrebno je da te mlade ljude uključimo u program stručnih praksi, dakle dualnog obrazovanja, kako bi lica koja se nalaze u završnim godinama školovanja imala stručnu praksu i na taj način bi odmah po završetku školovanja bila spremna na svijet rada. Ovako velika sredstva trošimo za dodatne obuke, prekvalifikacije, dokvalifikacije, stručne prakse kako bismo uspostavili ravnotežu između onoga što ta lica znaju, posjeduju od vještina i onoga što poslodavci traže”, kazao je Martinović.
Nezaposleni mladi
Problem nezaposlenosti mladih u Srbiji se polako mijenja.
“U Srbiji je došlo do smanjenja broja nezaposlenih mladih, trenutno je to 39 posto, a nekad je bilo između 40 i 50 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Međutim, u posljednje vrijeme imamo pad nezaposlenosti mladih, prije svega, zbog mjera i programa koje smo namijenili mladima do 35 godina i to, evidentno je, daje određene rezultate”, naglasio je Martinović.
(Izvor: oslobodjenje.ba)
