Priliv sredstava putem direktnih stranih investicija je ne samo priliv kapitala već osnova za povećanje trgovine, ekonomskog rasta i razvoja i kreiranje novih radnih mjesta. Prema podacima domaćih i stranih statistika strani investitori i dalje zaobilaze BiH, a pad priliva stranih investicija najdrastičnije se reflektuje na armiju nezaposlenih, koja je dostigla psihološku granicu od oko 550.000 ljudi.
Ukupne direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini, u periodu januar – septembar 2014, iznosile su 554,5 miliona KM. Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), poredak stranih investitora je sljedeći:
- najviše novca, i to 186,3 miliona KM, uložila je – Rusija, gdje se kao najvažnije pominju investicije u Rafineriju nafte Brod i Rafineriju ulja Modriča.
- Velika Britanija 110,9 miliona KM,
- Austrija 49,4 miliona,
- Luksemburg s 43,6 miliona KM,
- Hrvatska, 38,5 miliona KM,
- Švicarska 21,4 miliona KM,
- Holandijea 21 miliona KM,
- Kuvajt 20,9 miliona KM i
- Slovenija 20,5 miliona KM.
Investicije u godini prije, 2013, gledano po zemljama izgledale su nešto drukčije. Zemlja koja je najviše investirala u 2013. godini bila je Srbija (62 miliona), zatim Velika Britanija (56 miliona), Austrija (51 milion), Švicarska (44 miliona) i Njemačka (40 miliona KM).
Prema podacima Centralne banke BiH, najznačajnije zemlje investitori u BiH u periodu maj 1994. – decembar 2013. su Austrija s milijardu i 329 miliona eura, Srbija s milijardu i dva miliona, Hrvatska sa 733 miliona, Slovenija s 499, Rusija s 343, Njemačka s 333, Švicarska s 273 i Holandija s 206 miliona eura stranih investicija.
Bosna i Hercegovina je prema podacima Centralne banke BiH u protekloj godini zabilježila pad direktnih stranih ulaganja, što je trend koji je u ovoj zemlji prisutan i prethodnih godina. Sa druge strane, zemlje regije iz godinu u godinu bilježe stalni rast stranih investicija. Pored smanjenja ulaganja, primjetan je i odlazak stranih investitora sa bh. tržišta, a javnosti najpoznatiji slučajevi su primjeri francuskog Interexa, koji je u BiH poslovao 15 godina, te slovenskog Tuša. Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora BiH, naglašava da je u prošloj godini zabilježen pad stranih investicija, ali i investicija uopće. Godina 2014. je bila izuzetno teška za ekonomiju BiH, kaže Muidža, a više je razloga padu investicija i interesa za investicije.
“Politička nestabilnost, nepredvidivost kretanja poreza, neefikasna administracija, predug rok za ishodovanje dozvola, netransparentnost u primjeni propisa, pravna nesigurnost, opadajuća kupovna moć, negativna demografska kretanja zasigurno uvjetuju i razinu investiranja u BiH”, ocijenio je Muidža.
Da li će smanjenje stranih investicija biti privremeni trend ili se radi o problemu trajnog karaktera ovisi isključivo o tome kakav će biti politički i ambijent poslovanja u narednom periodu, smatra predsjednik Vijeća stranih investitora BiH.
“Da bismo mogli pričati o budućnosti potrebno je imati jasnu viziju ekonomskog razvoja, barem na nivou entiteta, kad već na državnom nivou to iz dobro poznatih okolnosti ne izgleda homogeno, a samim time i ne odveć izvodivo. Trenutno nijedna institucija u BiH ne pravi strategije koje bi na bilo koji način ponudile investitorima poziv ili uvid u investiranje, tj. potencijale koje im se nude”, ocijenio je Muidža.
Kako kaže, kada se napravi takav ambijent poslovanja i življenja koji će biti na zadovoljstvo građana BiH i u kojem će mladi i sposobni građani BiH svoju budućnost i perspektivu vidjeti unutar, a ne izvan granica zemlje, onda će i strani investitori sami doći. Ono što stranim investitorima najviše smeta su prije svega vrlo kompleksna organizacija i način funkcioniranja države. Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, ponekad ili vrlo često se ne provode u praksi, kaže Muidža, pa se i strani i domaći investitori i poduzetnici, ali i građani svakodnevno susreću sa problemima kada institucije, zbog svoje kompleksnosti i nedovoljno efikasnog birokratskog aparata, počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti.
Predsjednik Vijeća stranih investitora BiH dodaje da investitori vrlo često nailaze na propise koji nisu harmonizirani na samoj teritoriji BiH, a koji nisu u skladu sa legislativom Evropske unije ni sa susjednim zemljama. Predvidivost poreznog okvira od iznimne je važnosti kako za potencijalne, tako i za investitore već prisutne u BiH, ističe Muidža.
“Administracija, odnosno birokracija, osim što je prekobrojna i skupa, ujedno je i neefikasna i kao takva destimulira poduzetničku inicijativu”.
Jedno je jasno – bez značajnijeg ulaganja u realni sektor teško je očekivati značajnije smanjivanje nezaposlenosti, a za sada nema većih pomaka u ovom poglednu.
