Tri bh. općine Teslić, Tešanj, Žepče već odavno je povezala ekonomija.
Danas su na vrhu liste investicionih lokacija južne Evrope i regija budućnosti.
Područje poslovne izvrsnosti (BEAR – Business Excellence Area) razvojna je incijativa koju su u septembru 2013. godine pokrenule bh. opštine Teslić, Tešanj i Žepče unutar projekta međuopštinske saradnje. Ove tri opštine su vidjele svoju priliku da kroz međusobnu saradnju na ekonomskom planu privuku više investicija, stvore više radnih mjesta i podrže daljnji ekonomski napredak. Po ocjenama magazina FDI (Foreign direct investment), specijaliziranog dvomjesečnika za promociju direktnih stranih investicija, koji izdaje Financial Times, BEAR je izabran među deset najboljih evropskih destinacija za ulaganje u vezi sa kriterijem isplativosti za investitore 2014/15.
Reforme u administraciji
Ovo priznanje znači da su od 450 gradova i regija u Evropi upravo oni izabrani među 10 najboljih destinacija za ulaganje s izuzetno dinamičnim privatnim sektorom. U opštinama tvrde da im je ovo priznanje donijelo nove investicije. U Tešnju, poznatom po snalažljivim ljudima sa smislom za posao i trgovinu, razgovarali smo sa Ismarom Alagić, direktorom Tešanjske razvojne agencije (TRA).
– Sada naši investitori rade za nas jer šire pogone i proizvodnju i zainteresovanim iz svojih zemalja pričaju kako je raditi kod nas. Mi smo svima ponudili da dođu, da i oni budu uspješni sa tim da moraju raditi, imati razvijenu ekološku svijest i poštovati čistoću i red – pojašnjava Alagić i dodaje da je Tešanj do poslovne izvrsnosti došao tako što je u proteklih par godina unaprijedio poslovanje administracije toliko da na zahtjeve za razne dozvole odgovaraju u roku 7-15 dana iako je zakonski rok 60 dana i da među 100 najuspješnijih fimi u BiH imaju 24 preduzeća sa svog područja: prodaja nafte, proizvodnja keksa, prerada pilećeg mesa…
– Kod nas malo dijete u najudaljenijem selu zna da je Tešanj sredina poslovne izvrsnosti u kojoj je zadovoljstvo biti građanin i radnik i sreća biti investitor. Ovdje je riječ zakon, a obećanje se mora ispuniti makar i na našu štetu. To je njemački princip i poslovna etika i industrijska kultura koju smo učili 40 godina radeći za tamošnje tržište. Sada želimo da ljudi ovdje dobro žive i da žele da ostanu jer šta će nam teritorija bez ljudi. Zato smo i najgušće naseljena opština, a nemamo kolektivnih stambenih objekata, nego su sve porodične kuće – priča Alagić.
Na području ove opštine djeluje 2.500 preduzeća među kojima je više kompanija koje proizvode originalne dijelove za vodeće svjetske autokompanije, a nezaposlenost je između 12 i 15 posto, pojašnjava Alagić. Kaže i da su imaličetiri velika industrijska kombinata koji su relativno uspješno prošli privatizaciju. Sada imaju nekoliko preduzeća sa više od 300 zaposlenih, a neka i više od 560.
– Ukupan promet firmi u Tešnju je 1,3 milijarde KM, izvoz je u posljednje tri godine sa 189 porastao na više od 325 miliona KM i izvozimo u 58 država. Imamo 10.000 zaposlenih, 10.000 učenika i studenata. Imamo i nezaposlenih, ali im se broj kontinuirano smanjuje – kaže Alagić pa dodaje da su ljudi u Tešnju radini, da plate nisu ekstremno visoke, ali jesu dovoljne za pristojan život.
– Radnik sa VSS ima 1.000 do 1.300 KM, a jedno je ako imate jednu platu u kući i sasvim drugo ako imate tri ili četiri plate. Naš najveći resurs su ljudi. Naša kuća izvrsnosti temelji se na ljudima, a njeni zidovi suposlovni metabolizam, poslovni mentalitet i poslovna etika. Nismo mogli čekati državu da zadovolji naše potrebe nego smo sami osnovali centar za obrazovanje odraslih i otvorili ga za mlade ljude sa završene tri i četiri godine srednje škole da uče obradu metala, drveta, progamiranje, korištenje raznih softverskih rješenja bez kojih se ne može raditi. Škole same to ne mogu jer one nemaju ni za krede. Sa druge strane, mi Tešnjaci volimo svoj grad na poseban način i da nema toga ne bismo ni radili ovoliko, a htjeli to priznati ili ne – u BiH je opština jedina funkcionalna političko-društvena jedinica i mi ni od koga ne očekujemo ništa i nikakvu pomoć – priča Alagić.
Višak posla komšijama
Pojašnjava da je saradnja sa Teslićem i Žepčem počela tako što je u Tešnju bilo viška posla.
– U posljednjih 15-ak godina razvili smo neke netipične privredne grane, privukli smo strane investicije dajući zemlju po cijeni od 1 KM za kvadrat uz uslov da investitor zadrži djelatnost 20 godina i da 10 godina povećava broj zaposlenih. Pojavio nam se višak posla, pa smo ga ponudili našim komšijama, Tesliću i Žepču. Činjenica je da smo s ovim općinama u posljednjih 20-ak godina prolazili različite faze odnosa, jedna bi se najmanje mogla nazvati prijateljskom, ali smo polako gradili povjerenje. Povjerenje je onaj vazdušni prostor između akrobata na trapezu. Dakle, imali smo različite vrste odnosa, ali smo smogli snage da krenemo dalje. Ne rješavamo krupna politička pitanja ili probleme ratnog nasljeđa. I veliki Albert Ajnštajn je rekao da ne može problem biti riješen na istom nivou na kome je kreiran – zaključuje Alagić pa nam pojašnjava da, iako to za za bh. uslove zvuči futuristički, ove opštine rade zajedno, nastupaju kao jedinstven ekonomski prostor i zajedno kreiraju prostor poslovne izvrsnosti.
Ističe i značaj ostanka mladih u lokalnoj sredini.
– Moramo zadržati ljude koji završe fakultet i obezbijediti radnu snagu sa kojom možemo dugoročno planirati razvoj jer ljudi su vam važniji i od tehnologije i od kapitala. Sa tim ciljem smo kreirali i nagradu za najbolje poslovne ideje mladih. Tokom posljednje tri godine smo kreirali više od 25 firmi u kojima je zaposleno više od 35 mladih ljudi u vlastitom biznisu, a mi smo im subvencionirali troškove registracije i zakupa prostora za djelatnost – pojašnjava Alagić i dodaje da je, dok je bio savjetnik načelnika općine, predložioda se dodjeljuje onoliko stipendija koliko Tešnjaka ima stan u Sarajevu, te da je tako u posljednjih šest godina izdvojeno oko dva miliona KM. Tvrdi da su nakon svih dostignuća u ovoj mikroregiji, koje je nagradio i eminentni ekonomski magazin, investicije porasle uglavnom tako što su postojeći investitori proširili pogone i proizvodnju, te povećali broj zaposlenih. Za njima su došli i drugi i to uglavnom na osnovu dobrih iskustava svojih sunarodnjaka.
Registracije preduzeća na jednom šalteru
U Tesliću kažu da posljednjih godina bilježe rast zaposlenosti i stagnaciju nezaposlenosti, a vjeruju da će na kraju 2014. imati odlične rezultate jer neke domaće kompanije najavljuju širenje proizvodnje dok strane pokazuju interes za pokretanje novih pogona baš kod njih.
– Imamo informacije da je broj zaposlenih povećan, a početkom naredne godine imat ćemo konkretnije podatke. Za sada je sigurno da je došlo do povećanja poslovne aktivnosti. Više od 65 posto ukupne proizvodnje ide u izvoz, a najveći partneri su preduzeća iz Njemačke. Samo preduzeća iz drvnog sektora zapošljavaju više od 1.000 radnika, što je skoro predratni nivo i ta preduzeća imaju više od 30 miliona eura prometa, a izvoze, osim u Njemačku, i u Holandiju, Italiju, Kinu i SAD. Istovremeno, 25 posto preduzeća u metalnom sektoru je povećalo broj zaposlenih, a to su većinom domaća preduzeća koja šire svoju proizvodnju – priča Dragan Mišić, šef Odsjeka za razvoj i investicije u opštini Teslić, pa dodaje da postoji jasno izražen interes nekih stranih kompanija da dođu u Teslić.
Inače, ovaj je grad, koji je nastao pored dvije fabrika osnovane još u doba austrougarske vlasti, već stotinu godina industrijsko središte i, kako kaže naš sagovornik, to je značajno doprinijelo njegovom današnjem stanju.
– Sada imamo kvalitetnu i obrazovanu radnu snagu, ali i tradiciju koja je omogućila kvalitetnu proizvodnju, pogotovo u metalnom i drvnom sektoru –ističe Mišić uz napomenu da je značajan pozitivan uticaj i organa vlasti Republike Srpske koji su definisali niske stope poreza na nepokretnosti i dohodak, koji je najmanji u regionu, i donijeli određene mjere koje su proces registracije preduzeća svele na tri dana i sve to na jednom šalteru.
– Uz sve to, vrlo je bitna i namjera i interes lokalne zajednice da se postavi kao partner privatnom sektoru i da ga ne posmatra kao nekog ko puni budžet. Naime, Teslić je u prethodnom periodu napravio iskorak i donio niz poticajnih mjera kojima je olakšao poslovanje, od oslobađanja privrednika od niza dažbina preko dodjele zemljišta pod povoljnim uslovima i unapređenja poslovne zone, do smanjenja administrativnih barijera i taksi. Sve to je doprinijelo da postanemo zanimljivi za privredu i da Financial times među 450 gradova i regija baš nama dodijeli ovo priznanje – priča Mišić.
Inače, Mišić kaže da je saradnja među ovim opštinama počela prije više godina, a da sada zajednički pripremaju niz inicijativa i projekata.
– Shvatili smo da imamo dosta sličnosti i da zajednički imamo veću šansu na stranim tržištima jer zajedno imamo veći potencijal. Važno je napomenuti da mi ne želimo ustavni preustoj ili formiranje neke regije nego samo sarađujemo u gradnji poslovne izvrsnosti i privlačenja investitora – naglašava Mišić.
Traženje putića do rješenja
U Žepču, pak, direktorica Razvojne agencije Žepče (RAŽ) Branka Janko kaže da „ne očekuju mnogo od viših razina vlasti, nego sami traže putiće da riješe probleme za firme koje posluju na njihovom terenu“. Izgleda da uspijevaju jer u Žepču, koje je do rata u BiH bilo nerazvijena opština, danas djeluje 295 malih i srednjih poduzeća, većinom u građevinskoj, drvnoj, metalnoj i tekstilnoj industriji, te 300 obrta, među kojima su najzastupljeniji ugostiteljstvo i trgovina. Izvoz iz općine Žepče u 2013. godini iznosio je 39,42 miliona KM, a najviše se izvozi u Hrvatsku, Češku, Italiju, Sloveniju, Švedsku, Francusku, Austriju, Crnu Goru, Srbiju i Nizozemsku. Izvozna roba su presvlake za autosjedala, drvo u polufinalnoj i finalnoj fazi obrade, odijela i trenerke, obuća, ogrjevno drvo, namještaj, konstrukcije od aluminija, vučna vozila, azotna gnojiva, mineralna ili kemijska gnojiva, dijelovi te pribor za motorna vozila. Janko pojašnjava da je Žepče 1998. formiralo prvu poslovnu zonu u kojoj je djelovalo 20-tak preduzeća iz različitih sektora, potom je 2004. formiralo poslovni inkubator za poduzeća koja tek počinju sa radom, a od 2007. do 2009. je osnivan agroinkubator, pa druge poslovne zone. Sada u opštini postoji šest poslovnih zona, a Razvojna agencija Žepče od 2010. godine pruža podršku razvoju i rastu malih i srednjih poduzeća na način da ih blagovremeno informira o javnim pozivima i tenderima u kojima mogu sudjelovati, pri
prema projekte za privatni sektor, pomaže kod dobivanja poticaja od viših razina vlasti, zatim kod stručne edukacije za menadžment firmi i uposlenike, sektorske promocija biznisa…
– Sa druge strane, općinska administracija je provela unutarnje promjene pa se sada dozvola za rad i gradnju čeka maksimum do pet dana, procedure su sasvim pojednostavljene i značajno je smanjen obim potrebne dokumentacije. Uspostavljen je Centar za dobivanje dozvola, gdje su sve informacije potrebne za investiranje dostupne na jednom mjestu, a sama općina se standardizirala ISO standardom 9001, što znači da je savladala suvremeniji način poslovanja – priča Janko.
Ona naglašava da i dalje postoji problem nezaposlenosti, ali da ga nastoje riješiti kroz stvaranje povoljnog okruženja za rast i razvoj privatnog sektora.
– RAŽ će u toku 2015. pokrenuti programe neformalnog obrazovanja koji omogućavaju bržu intervenciju u skladu sa potrebama privatnih poduzeća za određenom radnom snagom. Uspostavili smo After care program podrške investitorima nakon što investiraju u općinu Žepče, koji se realizira u suradnji sa Agencijom za strana ulaganja (FIPA), a osnivamo i ONE STO SHOP ili službu sve na jednom mjestu koja će sa investitorima i domaćim kompanijama raditi na traženju pogodnih lokacija za nove poslovne objekte, te posredovanju prema institucijama na višim razinama vlasti, kao i na besplatnom pristupu bazama podataka proizvođača i dobavljača – pojašnjava Janko.
Naglašava da RAŽ organizuje i stručne seminare za kompanije sa svog područja i prezentacije javnih poziva koji su namijenjeni privatnom sektoru.
– Ne očekujemo mnogo od viših razina vlasti, ali bi bilo dobro kada bi pratile ovu inicijativu i radile svoj posao u kreiranju povoljnog okruženja u čitavoj BiH jer bi u tom slučaju mi svoju energiju mogli utrošiti u nove poduhvate koji bi bili nakorist i nama i okruženju. Ovako moramo više vremena potrošiti na uvjeravanja investitora i traženje putića do rješenja problema koji i nisu u našim ingerencijama, ali su nam problemi – kaže Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče.