Search

YEP radni materijali: „Strategija jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH“

Ekonomski institut Sarajevo u konzorciju sa DCS d.o.o. Sarajevo je 4. oktobra 2013. godine sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike je bio angažovan na izradi dokumenta „Strategija jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH“. Verzija na engleskom jeziku je dostupna ovdje. U timu stručnjaka koji su radili na razvoju strategije je učestvovao i rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih (YEP) Ranko Markuš, a sva pozitivna i u praksi dokazana iskustva YEP-a su ugrađena u tekst strategije, uz punu podršku službi za zapošljavanje koje su implementirale te aktivnosti.

Strategija je razvijana u saradnji sa ključnim korisnicima: Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, Federalnim zavodom za zapošljavanje i kantonalnim službama za zapošljavanje. Rad na pripremi dokumenta bio je organiziran u formi fokus grupa u koje su nominirani predstavnici navedenih institucija. Formirane su fokus grupe po sljedećim oblastima: pravo i procedure, aktivne politike na tržištu rada i informatička podrška radu JSZZ. Pripremljeni radni materijali pojedinih dijelova Strategije prezentirani su na sastancima fokus grupa na kojima su njihovi članovi  bili u prilici iznijeti određene komentare, prijedloge i sugestije.

U procesu izrade Strategije u formi ankete konsultirani su i korisnici usluga zavoda, nezaposlene osobe i poslovni sektor. Dobiveni nalazi su, zajedno sa detaljnom analizom funkcioniranja javnih službi zapošljavanja u zemljama komparatorima, korišteni u pripremi prvog nacrta dokumenta.

Prvi nacrt Strategije prezentiran je na redovnom mjesečnom sastanku direktora Federalnog i kantonalnih zavoda za zapošljavanje. Nakon toga, organizirana su i dva okrugla stola (u Mostaru i Sarajevu) na kojima je dokument prezentiran i predstavnicima nevladinog sektora. Prijedlozi i sugestije sa ovih skupova su evaluirani i inkorporirani u finalnu verziju nacrta Strategije koja je široj javnosti predstavljena na konferenciji koja je održana 2. aprila 2014. godine u hotelu „Evropa“ u Sarajevu.

U dijelu analize postojećeg stanja u JSZZ konstatirano je da ostvarivanje prava koja proističu iz statusa nezaposlenosti predstavlja veliki problem u radu službi za zapošljavanje. Ovo se posebno odnosi na administriranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba, ostvarivanje materijalno-socijalne sigurnosti (novčane nadoknade u slučaju nezaposlenosti), ali i brojnih drugih prava koja proističu iz statusa nezaposlenosti (od 27 do 31 različito pravo, zavisno od kantona). Obim ovih poslova naprosto ne dozvoljava službama za zapošljavanje da se posvete svojoj primarnoj funkciji – posredovanju u zapošljavanju. Iz tog razloga brzo i tačno ostvarivanje prava koja proističu iz statusa nezaposlenosti identificiramo kao prvi strateški cilj razvoja javne funkcije posredovanja u zapošljavanju u FBiH. Kao prioriteti u realizaciji ovog cilja identificirani su razdvajanje aktivnih tražilaca posla od onih koji su na evidenciji radi ostvarivanja drugih prava, te ravnomjerno raspoređivanje resursa u skladu sa institucionalnim mandatom JSZZ.

Jedan od ključnih izazova koji stoji pred JSZZ u FBiH u narednom periodu je efikasna integracija nezaposlenih osoba na tržište rada – drugi strateški cilj. Ovo je od izuzetnog značaja za smanjenje trenutno  vrlo  visokog udjela dugoročno nezaposlenih, ali i stvaranja pretpostavki da u budućnosti što manji broj lica prelazi u status dugoročno nezaposlenih. Prioriteti u realizaciji ovog cilja identificirani su u optimiziranju procedure trijaže i osiguravanju adekvatnog intenziteta savjetovanja u JSZZ, unapređenju efikasnosti aktivnih mjera zapošljavanja i intenziviranju saradnje sa poslodavcima i drugim relevantim institucijama. Istaknuto je da navedeno nije moguće ostvariti bez uspostave nove  organizacije rada u JSZZ.  Opšti principi  na kojima temeljimo prijedlog buduće organizacije rada su sljedeći:

  • Razgraničenje referentsko-informatičkih djelatnosti od savjetodavnih  usluga  i usluga posredovanja kroz uvođenje šalterskog  sistema i specijalizacije  savjetodavnih  usluga;
  • Uvođenje sistema lijevka u tretmanu nezaposlenih, kroz uvođenje metoda grupnih  informiranja i brze identifikacije potreba pojedinaca, prije individualnog savjetovanja, što će smanjiti potrebno vrijeme za obavljanje individualnih intervjua;
  • Razvoj standardiziranih alata, koje će  savjetodavac upotrebljavati  u svakoj  fazi i  koji će biti urađeni tako da će nezaposlenu osobu „voditi“ u popunjavanju podataka o  vještinama, aspiracijama, ličnim uslovima za prihvatanje posla, itd.;
  • Uspostavljanje potpornih IT alata, koji će  smanjiti pritisak  na  „fizičke oblike“  informiranja, osnovno savjetovanje i  posredovanje;
  • Smanjenje svih vrsta javljanja i kontaktiranja nezaposlenih zbog formalnosti i  preusmeravanje na razvoj  usluga koje vode ka njihovom samoaktiviranju i sprečavaju  rada u sivoj ekonomiji;
  • Razvoj novih oblika saradnje sa ključnim ciljnim skupinama poslodavaca i prilagođavanje usluga njihovim specifičnim potrebama;
  • Uspostavljanje saradnje sa vanjskim specijaliziranim  trening i savjetodavnim institucijama i organizacijama te institucijama socijalne ekonomije kako bi se poboljšale mogućnosti za  brže zapošljavanje i samozapošljavanje dugoročno nezaposlenih;
  • Uvođenje  stalnih  oblika sajmova za zapošljavanje  i drugih oblika međusobnih kontakata između poslodavaca i  aktivnih tražilaca posla;
  • Sistematski rad na prepoznavanju i razvoju potencijala nezaposlenih za individualno  i/ili grupno samozapošljavanje (npr. omladinsko, žensko zadrugarstvo i sl.), te saradnja sa svim nivoima vlasti u prilagođavanju potpornih instrumenata (adekvatna stručna i finansijska pomoć);
  • Usmjeravanje programa  aktivnih mjera zapošljavanja prije svega prema potrebama različitih ciljnih grupa dugoručno nezaposlenih, osim za ciljnu grupu mladih, koja prvi put traži zaposlenje i kojoj treba obezbijediti što ranije uključenje putem upotrebe mjera.

Na kraju, kao treći strateški cilj, konstatirano je da je neophodno paralelno aktivno raditi na razvoju kadrovskih i drugih kapaciteta JSZZ u skladu sa novim metodama rada, kao i na izgradnjih reputacijskog kapitala ovih institucija. Ovo se prioritetno odnosi na unapređenje znanja i vještina zaposlenih u JSZZ, uvođenje sistema upravljanja prema ciljevima i upravljanja učincima, razvoj savremene informatičke podrške, te pozicioniranje zavoda kao stručne i relevantne institucije na tržištu rada u FBiH.

„Strategija jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH“ je upućena na Vladu FBiH i očekuje se njeno usvajanje u mjesecima koji su pred nama. Bez ikakve dileme ovaj značajan dokument će uticati na razvoj javnih službi za zapošljavanje u FBiH, te njihovu transformaciju ka posredniku na tržištu rada.

Druge objave u kategoriji