Beyond Forum Alpbach: Sarajevo World Cafè na temu „Društveno preduzetništvo“ održan je 24.03.2014. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu u organizaciji Inicijativne Grupe Alpbach Sarajevo (IGAS).
Na ovu temu, sa učesnicima Cafè-a razgovarali su Jasmina Sabrihafizović, šefica Poslovne zajednice Centra za obrazovanje i istraživanje „NAHLA“, Erol Mujanović, maratonac i menadžer NGO Marathon, Tatjana Slijepčević, koordinatorica projekata i politika u Fondaciji za društveno uključivanje u BiH, Dženan Šarić, projektni menadžer Fondacije Mozaik, te Kenan Rešo, direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Obzirom da sam termin društveno preduzetništvo nije toliko poznat u našoj zemlji, Dženan Šarić je pojasnio ovaj fenomen, o kojem se na našim prostorima počelo govoriti tek prije par godina, dok se u svijetu razvija još od 70-ih. Naveo je i da postoji nerazumijevanje samog koncepta među nevladinim organizacijama, a sam pojam definisao je kao ekonomiju blagostanja, preduzetništvo u kojem profit nije glavni motiv, te kojim se rješava problem društvene zajednice, uz težnju ka samoodrživosti. Po njegovim riječima, na dva suprotna kraja nalaze se profitne i neprofitne organizacije, a savršeni model društvenog preduzetnišva se nalazi u sredini – između njih. Pri tome, ključ je što inovativnije, kreativnije smisliti kako biti samoodrživ.
Tatjana Slijepčević je predstavila Fondaciju za socijalno uključivanje, te projekte na kojima su radili, a za koje je preduslov bio da su uključene osobe sa određenim invaliditetima. Također, predstavila je i prvi izvještaj/procjenu o društvenom preduzetništvu u Bosni i Hercegovini, koji je Fondacija realizirala prije 2 godine. Naglasila je da nema jedinstvenog zakona niti jedinstvenog okvira, te da to ostavlja dosta prostora za zloupotrebe, zbog čega se profit vrlo često ne vraća tamo gdje treba – najugroženijima.
Kenan Rešo je učesnicima Cafè-a predstavio programe Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji jednom godišnje ima otvoren poziv za samozapošljavanje. Tom prilikom, ocjenjuju ideje, mogućnost izvedbe i održivost projekta, te dodjeljuju male grantove. Također, naveo je i nekoliko uspješnih europskih primjera društvenog preduzetništva.
Jasmina Sabrihafizović je naglasila da u BiH ne postoji društveno preduzetništvo kao kategorija, te kao dobar primjer navela Veliku Britaniju, koja je po ovom pitanju uzor u svijetu, dok je od zemalja regiona Slovenija napravila najveći pomak. Dodala je i to da je jako teško definisati šta spada pod društveno preduzetništvo: kompanija koja ulaže dio profita socijalnim kategorijama ili kompanija koja zapošljava socijalnog ugrožene kategorije.
U Evropi su iz oblasti društvenog preduzetništva prisutni najčešće ekološki projekti, te dolazi do toga da se kao kategorija izdvaja “ekološko preduzetništvo”. Navela je i pozitivne primjere projekata koji se izvode u Centru za obrazovanje i istraživanje NAHLA, kao i u njihovom odjelu Poslovna zajednica, koji za cilj ima osnaživanje žena.
Erol Mujanović je predstavio projekat “Sarajevo polumaraton”, te naglasio da je potrebno posmatrati društveno preduzetništvo po vrsti aktivnosti, a ne po načinu na koji je registrovan. Ono što čini razliku u društvenom preduzetništvu jeste njegov cilj, kakav uticaj ima na društvo, te kako ljudi postupaju sa novcem koji se dobija od određenih aktivnosti. Naglasio je da sa svakom novom idejom dobijamo prostor da se nešto uradi za zajednicu i da je bitno da se čovjek bavi onime što voli, što se manifestuje kasnije i na drugim poljima, bilo da je to trčanje ili nešto drugo. Još jedan izuzetno zanimljiv World Cafè završio je riječima da se ne trebamo opterećivati definicijom društvenog preduzetništva, već je važno posvetiti se samoj ideji.
Po okončanju formalnog dijela događaja, članovi IGAS-a predstavili su Europski Forum Alpbach u Austriji, kao i program stipendiranja, putem kojeg svake godine jako veliki broj studenata i mladih učestvuje u ovoj prestižnoj europskoj konferenciji.
