Tuzla je nekada bila primjer i nosilac industrijskog razvoja u bivšoj Jugoslaviji. Danas ovaj grad i Tuzlanski kanton ima posrnula preduzeća i hiljade obespravljenih radnika. Na ovom području ne prođe ni jedan dan, a da radnici ne izraze nezadovoljstvo svojim položajem i lošim privatizacijama. Šezdesetpet firmi je otišlo pod stečaj samo u prošlog godini u ovom kantonu, ističe Enes Tanović, predsjednik IO Sindikata solidarnosti Tuzla. I pored ovog podatka prvi čovjek Tuzle, gradonačelnik Jasmin Imamović, kaže da postoje dobri ekonomsko-razvojni programi i da će oni popraviti imidž samog grada.
Federalna Vlada jučer je nakon razmatranja informacije koju je pripremila Porezna uprava o ovoj problematici kazala kako će se ovaj dvadesetogodišnji problem konačno početi rješavati. U proces će se, prema najavama čelnih ljudi Vlade, uključiti i Svjetska banka. Da bi se riješio ovaj kompleksan problem, a u isto vrijeme održala u životu mnoga poduzeća, potrebno je raditi na izmjenama zakona doprinosima, stečajnom postupku, konsolidaciji, o unutarnjem platnom prometu, ali i na procedurama i primjenama pravilnika o postupanju u Poreznoj upravi.
Vršitelj dužnosti direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović kazao je kako je Vlada odlučila prolongirati problem i sustavno ga riješiti u iduća dva mjeseca.
– Vlada je zadužila Ministarstvo financija FBiH da u roku od deset dana pripremi izmjene propisa koje uređuju procedure privremene naplate poreza kojima će se omogućiti produženje roka za zaključenje sporazuma na odgođeno plaćanje na razdoblje od 10 godina, kazao je Isović. Dodaje i kako je zadužena Porezna uprava da u suradnji s ministarstvima i županijskim vladama u roku od 15 dana dostavi podatke o poreznim dugovanjima pravnih osoba s prijedlozima rješenja. Trećim zaključkom je zaduženo Ministarstvo financija da u roku od 60 dana Vladi dostavi izvještaj o stanju i predloži mjere koje uključuju konkretne izmjene zakonskih propisa.
Ministrica financija FBiH Jelka Milićević kazala je kako će Vlada nakon 60 dana morati donijeti vrlo važne i teške odluke. Podsjetila je kako je došlo vrijeme da se riješi dugogodišnja agonija u ovim poduzećima koja jeste i agonija oko 30.000 zaposlenih. Ona podsjeća da se radi o poduzećima koja su i ekonomski, socijalno, ali i politički važna za Federaciju, ali ujedno naglašava i kako se ne smije pokazati slabost jer bi to značilo da država pomaže dužnicima a kažnjava privatna poduzeća koja redovno izmiruju obaveze.
– Ovo će se morati sustavno riješiti. Nijedan zakon koji je do sada primijenjen nije doveo do rješenja. Čak ni financijska konsolidacija, uglavnom su se povećali dugovi. Imamo i zakon o otpisu kamata, ali ni to nam nije mnogo pomoglo kod poduzeća od posebnog interesa, kaže Milićević.
U prvi plan kod priče o dugovanjima ističu se Željeznice FBiH koje su najveći dužnik. Milićević kaže kako problem u ovom poduzeću ne mogu riješiti sami.
– Željeznice moraju imati neki proces restrukturiranja. Mi smo pozvali Svjetsku banku da nam pokušaju pomoći donijeti najbolju odluku. Vjerojatno će to biti cijeli set zakona vezanih za uvezivanje staža, restrukturiranje, financijsku konsolidaciju… Jedan zakon neće riješiti problem ovih poduzeća, kaže Milićević i dodaje da će se ista pomoć zatražiti i za zdravstvene ustanove.
Iz podataka koje je Porezna uprava FBiH dostavila Vladi o dužnicima iščitava se kako je na dan 31.03.2016. godine cjelokupan dug iznosio 2.344.285.100,86 konvertibilnih maraka. Osim ovog, postoji i tekući dug, koji nije prispio za prisilnu naplatu, u iznosu oko jedne milijarde KM. Naime, u prisilnoj naplati je dug po osnovu rješenja i poreznih prijava koje su postale konačne i izvršne. Od ukupnog duga, dug obveznika koji su u većinskom vlasništvu organa vlasti u Federaciji BiH iznosi 1.111.176.540,62 KM. Najveći iznos ovog duga, odnosno 75 posto, se odnosi na doprinose za socijalno osiguranje, a ostatak na ostale direktne poreze. Promatrano po županijama, najveći ukupan dug iskazalo je 26 obveznika u Sarajevskoj županiji, u ukupnom iznosu od 431.103.181,92, dok su na čelu liste od 20 najvećih poreznih dužnika, po evidenciji Porezne uprave na dan 31.03.2016. godine, a koji se nalaze u postupku prisilne naplate, JP Željeznice FBiH (198.067.067,03 KM), KJKP Gras d.o.o. Sarajevo (116.647.551,66 KM) i EPBiH JP-ZD Rudnici „Kreka“ d.o.o. (110.555.025,48 KM). Nakon Sarajevske županije najviše duga ima u Zeničko-dobojskoj gdje 16 obveznika duguje 270 milijuna maraka, zatim Tuzlanska sa 131,8 milijuna, HNŽ sa 102,6 milijuna itd.
U ovakvim nestabilnim ekonomskim uslovima reforma javnih službi za zapošljavanje je neophodna, zbog iznalaženja načina za zbrinjavanje radnika, održanje radnih mjesta te dinamiziranje tržišta rada. U protekle tri godine se u okviru Projekta zapošljavanja mladih (YEP) radilo na unapređenju efikasnosti Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, a u narednom periodu ulazi u reformu Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, HNK, BPK, a u toku su pregovori sa Službom ZE-DO. „Kroz implementaciju «Reformskog paketa» želimo da pozicioniramo javne službe za zapošljavanje kao stručne institucije koje će biti sposobne pružiti stručnu i kvalitetnu uslugu nezaposlenima i poslodavcima, te na taj način jednima pomoći da pronađu zaposlenje, a drugima radnike. Ekonomska situacija je jako teška, ali ne postoji drugi put osim prilagođavanja uslovima poslovanja kako bi pružili očekivanu podršku klijentima službi“, rekao je prilikom potpisivanja ugovora o implementaciji Reformskog pketa, rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih Ranko Markuš.
