Godinu dana od donošenja Reformske agende i pratećih akcionih planova, nezaposlenost je idalje najstabilnija pojava u Bosni i Hercegovini, jedan je od zaključaka studije „Reformska agenda i aktivne politike zapošljavanja: da li zavodi zavode ili zapošljavaju nezaposlene?“, koju su Centri civilnih inicijativa (CCI) danas predstavili javnosti.
Studija ističe strukturalne poremećaje na tržištu rada poput vrlo visoke stope neaktivnog stanovništva (52%), velikog udjela niskokvalificiranih među nezaposlenima (preko 60%), dugotrajne nezaposlenosti velikog dijela stanovništa, vrlo visoke stope nezaposlenosti mladih (blizu 60%), sveprisutne sive ekonomije i crnog tržišta rada (od 30%), te istovremeno velike potrošnje i malih rezultata javnih službi za zapošljavanje.
Pomenuta studija sadrži niz konkretnih preporuka za poboljšanja na tržištu rada, od kojih je značajan dio potpuno u skladu sa reformama koje sprovodi Projekat zapošljavanja mladih, uz podršku Vlade Švicarske. Studija zaključuje da su mjere aktivnih politka zapošljavanja, iako skromne, daju rezultate, ali je njima još uvijek obuhvaćen izrazito mali broj nezaposlenih osoba. Dosadašnje opredjeljenje se uglavnom odnoslilo na sufinansiranje privrednih subjekata koji zapošljavaju nezaposlene osobe. Mjere su usmjerene na poslodavce, a ne na nezaposlene osobe, što je dugoročno pogrešna strategija. Aktivnim politikama zapošljavanja, najmanji broj nezaposlenih osoba obuhvaćen je u BiH u poređenju sa zemljama regiona.
CCI predlaže da je potrebno nastaviti aktivnosti razdvajanja osoba koje aktivno traze posao od onih registriranih na evidencijama zavoda zbog osnova za ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje i ostvarivanje raznih drugih materijalnih prava. U skladu s tim, cilj bi trebao biti prenos administriranja zdravstvenog osiguranja u sektor zdravstva. To bi trebalo raditi do potpunog odvajanja administriranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih iz zavoda za zapošljavanje.
Administracija zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba, kao i administracija materijalne i socijalne sigurnosti cǐne ogroman administrativni teret za zavode. Procjena je da se gotovo trećina zaposlenih bavi poslovima administriranja zdravstvene zaštite, a najveći dio novca JSZ odlazi na ove i druge pasivne zadaće, umjesto na aktivne politike zapošljvanja.
Reforme u djelokrugu rada ukupnog sektora zapošljavanja u Bosni i Hercegovini trebaju ići u smjeru preuzimanja novih funkcija i rasterećenja od nekih postojećih praksi. U potpunosti se treba okrenuti implementaciji zakonskih odredbi koje omogućuju obavaljanje funkcija zavoda u oblasti prekvalifikacija, usavršavanja i obrazovanja, a ne primjenjuju se u cjelosti i na zadovoljavajući način u ovom momentu. Potrebno je jačati savjetodavnu funkciju zavoda za zapošljavanje, na čemu YEP radi već duži niz godina od uspostave Klubova za traženje posla, pa sve do aktivnosti na kojima je trenutan fokus – jačanja individualnog savjetovanaj.
