Kako je istaknuto u podacima Evropske komisije, u navedenom periodu došlo je do smanjenja nezaposlenosti, ali je isto tako evidentiran i manji broj zaposlenih.
“S obzirom na to da je smanjenje nezaposlenosti u apsolutnim iznosima nadmašilo broj novozaposlenosti, može se zaključiti da je u prvom kvartalu radna snaga smanjena za jedan odsto, a u drugom kvartalu za 1,6 odsto u odnosu na isti period lani”, zaključeno je u izvještaju.
Prema njihovim podacima, zaposlenost je u prvom kvartalu povećana za tri odsto, dok je u drugom kvartalu usporila na 2,1 odsto. Kada se radi o nezaposlenima prijavljenim na biro, Evropska komisija ističe da je u prvom kvartalu njihov broj manji za 7,1 odsto u odnosu na isti period lani, a u drugom za 7,2 odsto, što svjedoči da je ogroman broj ljudi skinut s evidencije nezaposlenih u birou za zapošljavanje, bilo zato što su našli posao ili zato što su otišli iz zemlje.
EU takođe bilježi da je u istom periodu došlo do nominalnog rasta plata za 2,1 odsto u prvom kvartalu i tri odsto u drugom, što govori u prilog činjenici da BiH gubi radnu snagu, pa su poslodavci prisiljeni povećavati plate.
“Ako se uzme u obzir inflacija, realne plate su u prvom kvartalu 2018. godine veće za dva odsto u odnosu na godinu ranije”, naveli su u izvještaju.
Goran Radivojac, profesor ekonomije na banjalučkom Ekonomskom fakultetu, ističe da je evidentan odlazak ogromnog broja radno sposobnog stanovništva u EU, posebno u Njemačku.
On kaže da je to dobro za ljude koji su našli posao, ali da je to katastrofa za BiH.
“Pred ambasadama i konzulatima vidimo mlade i kvalifikovane ljude. Vize ne traže penzioneri. Oni ostaju ovdje. Ljudi koji idu poreze i doprinose plaćaju u tim zemljama, što je dodatno opterećenje za penzioni i zdravstveni fond ovdje”, ističe Radivojac za “Nezavisne”.
Kao mjeru kako bi se to moglo preduprijediti, Radivojac vidi jedino u povećanju plata radnicima u BiH.
“Ljudi su svjesni da je odlazak u inostranstvo skup jer morate platiti stan i ostale troškove, pogotovo ako vode porodice. Ukoliko bi plate u BiH dovoljno porasle, mnogi bi bili stimulisani da ipak ostanu ovdje”, istakao je on.
S njim se slaže i Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji ističe da je odliv radnika najveći problem za RS i BiH i da će mnogi poslodavci morati povećavati plate iznad svojih mogućnosti, što, kako ističe, može ugroziti ne samo te firme, već i državu i preostala radna mjesta.
“Najvažnije je da država bude spremna za takvu situaciju i da poslodavce pomogne kroz određenu vrstu podsticaja. Recimo, ako poslodavac svojim radnicima digne plate za 20 odsto, država bi se na neki kraći period odrekla povećanja poreza i doprinosa u apsolutnom iznosu. Država bi svoj boljitak ostvarila kroz povećanje potrošnje, odnosno povećanje poreskih priliva”, kaže Trivić.
Stevo Pašalić, demograf, ističe da se podaci EU o smanjenju aktivne radne snage uklapaju u njegova istraživanja.
On upozorava da će u narednih pet godina 100.000 radnika otići u penziju, a da će u isto vrijeme na tržište rada ući samo 58.000.
“A onda tome dodajte činjenicu da aktivno stanovništvo odlazi u zemlje EU. Treba biti spreman da ćemo u narednom periodu imati ubrzano starenje stanovništva”, ističe on.
Dodaje da BiH nije jedina zemlja koja se suočava s odlivom radne snage. Podsjeća na podatak hrvatskih demografa da je tu zemlju od 2013. napustilo 230.000 radnika, a da je Rumunija izgubila čak tri miliona.
