Mladi bez posla i perspektive

Švajcarska ima skoro osam miliona stanovnika. Skoro toliko mladih u Evropi ne može pronaći posao ili mjesto za izučavanje zanata. Ovaj alarmirajući podatak je rezultat studije „Nezaposlenost mladih u Evropi“ koju je Centar za evropska ekonomska istraživanja (ZEW) uradio po nalogu fondacije Robert-Bosch. Više od svakog drugo mladog Španca je 2012. godine bio bez kvalifikacije ili posla. Slično je i u Grčkoj.

Ingrid Hamm, direktorica fondacije kaže da su takvi podaci alarmirajući. „To se može posmatrati kao da imamo izgubljenu generaciju. Stručnjaci znaju da takvi ožiljci u ranijoj poslovnoj karijeri ostaju dugo zabilježeni, da kod ljudi dosta kasnije pokazuju posljedice“, kaže Hammova. Mnogi ljudi koji su nezaposleni u svojoj mladosti kasnije imaju poteškoće. „Postoji situacija koja je kao jedna vrsta socijalnog rizika iz kojeg se više ne izlazi“, kaže Hamm.

Razlog leži u strukturama

Predavanje studije sekretaru Sontowski

Mnogo je razloga za visoku nezaposlenost mladih koji se ne mogu samo tražiti u privrednoj krizi. „Nezaposlenost mladih nije ništa novo. To je strukturalni problem. To je postojalo i prije deset godina“, kaže stručnjak ZEW-a za tržište rada, Holger Bonin.

Zemlje poput Italije, Grčke, Španije i Portugala su uvijek bile pogođene tim problemom. Prema rezultatima studije, razlog za to je u velikom broju prekida školovanja i u sistemu obrazovanja koji se ne orjentiše prema potrebama tržišta rada kao i mnogim konfliktima između preduzeća i sindikata.

Stručnjaci smatraju da u obrazovnom sistemu postoji dosta nedostataka. U Italiji npr. od 1995. godine nisu povećavani izdaci za školski sistem, što nije slučaj s ostalim evropskim zemljama. U Španiji svaka peta mlađa osoba ne završi srednju školu. S druge strane je povećan broj mladih koji su završili fakultet. Naime, svaka druga osoba završava školovanje sa fakultetskom diplomom.

Vozač taksija sa fakultetskom diplomom

Zbog nedostatka kvalifikacija se povećava rizik od nezaposlenosti. Bonin kaže da se takav školski sistem ne osvrće na potrebe preduzeća što je velika opasnost. „Imamo sve veći broj osoba koje završe fakultet bez da za njih postoji radno mjesto“, kaže Bonin i dodaje da u najboljem slučaju to vodi do toga da takve osobe rade nisko plaćene poslove, a jedna od posljedica je da osobe sa fakultetskom diplomom naprimjer voze taksi.

Više od polovine radno sposobnih mladih ljudi u Španiji, Italiji i Portugalu, koji su mlađi od 25 godina, 2012. godine su imali ograničene radne ugovore. U Španiji se trenutno otvaraju centri za dualni školski sistem po uzoru na Njemačku. Riječ je o sistemu u kojem mladi istovremeno pohađaju školu i rade. Rainer Sontowski, sekretar u njemačkom ministarstvu privrede smatra da je Njemačka obavezna savjetima pomoći evropskim susjedima u sprovedbi njihovih reformi tržišta rada. „Ako u poređenju sa njima nama ide dobro, ne možemo ostati hladnokrvi prema problemima u drugim evropskim zemljama“, rekao je Sontowski.

Stručnjaci traže i veći angažman sindikata. Stručnjak ZEW-a Bonin kaže da je dobro izučavanje zanata u jednom preduzeću skupo. U Njemačkoj mladi, koji izučavaju zanat u nekoj firmi, preuzimaju dio troškova. Inače, za vrijeme te obuke su slabo plaćeni. Takav sistem podržavaju njemački sindikati, dok u evropskim zemljama na njenom jugu postoji veliko protivljenje da se prihvate male početne plate.

Stručnjaci smatraju da željene rezultate neće dati ni pokušaj Evropske komisije da tzv. „garancijom za mlade“ savlada nezaposlenost mladih na jugu Evrope. Konceptom je predviđeno da osobe mlađe od 25 godina nakon četveromjesečnog bezuspješnog traženja trebaju dobiti posao, mjesto u nekoj firmi za izučavanje zanata ili prakse u nekom preduzeću. Za taj projekat je Evropska komisija planirala 21 milijardu eura.

„Mjere o otvaranju novih radnih mjesta i državna mjesta za izučavanje zanata na osnovu dosadašnjeg iskustva nisu jak most na tržištu rada“, kaže predsjednik ZEW-a Clemens Fuest. „Države bi se ciljano trebale usredotočiti na to kako dokvalifikovati mlade koji nisu završili srednju školu“, kaže Fuest. Osim toga se mora poboljšati kvalitet savjetovanja i posredovanja u zapošljavanju.

Kratkoročno je sada važno mlade ljude bolje informisati o pronalaženju posla u inostranstvu, motivisati ih i pomoći kod prvih koraka. Zakonski preduslovi za poslovnu mobilnost unutar EU su stvoreni. Međutim, kao i ranije postoji veliki broj praktičnih prepreka, kao što je nepoznavanje stranih jezika što mladima otežava zapošljavanje u inostranstvu, navode stručnjaci ZEW-a. Holger Bonin zbog toga zahtjeva bolju razmjenu informacija unutar EU. „Iako poduzimamo velike napore i živimo u vrijeme interneta još uvijek nemamo transparentno evropsko tržište rada i posredovanja prilikom zapošljavanja. To još uvijek ne funkcioniše“, kaže Bonin.

(DW)